Jaja su jeftini izvor bjelančevina koje osiguravaju rast i razvoj svih tjelesnih tkiva. Evo zašto bismo ih trebali jesti češće, bez obzira na količinu holesterola u ovim proteinskim bombicama.
Teško je pronaći namirnicu koja ima kulinarsku fleksibilnost kao jaje. Ono se može pripremati na različite načine, a nezaobilazan je dodatak različitih tijesta, tjestenina, krema za kolače i torte. U stotinu grama jaja nalazi se oko 150 kalorija, pa ga ovisno o obradi možemo nazvati dijetalnom namirnicom.
Najmanje kalorija unijet ćemo u organizam ako jaje jedemo kuhano iz ljuske ili poširamo u vodi, a brojke će se značajno povećati ako ga pečemo u ulju te miješamo s drugim kaloričnim namirnicama poput slanine i sira. Dvije trećine jaja zauzima niskokalorični bjelanjak (otprilike 50 kalorija na stotinu grama), dok je žumanjak primarni izvor masti (oko 350 kalorija na 100 grama).
IZVRSTAN IZVOR BJELANČEVINA
Jaje je odličan izvor bjelančevina – u stotinu grama nalazi se oko 13 posto ove važne tvari koja gradi cijelo tjelesno tkivo te je neophodna za izgradnju mišića. Ujedno, riječ je o jedinoj prirodnoj namirnici koja kuhanjem u ljusci zadržava svu hranjivu vrijednost. Uz to, odličan je izvor fosfora, selena, pantotenske kiseline te vitamina A, B12 i D.
Sadrži i željezo, cink, kalij i vitamin E. Ne treba bacati čak ni ljusku – ona je izvor kalcija i magnezija koja će biti osobito korisna kao gnojivo za zemlju. Smrvite ljusku jajeta do sitnih komadića i njima “nahranite” svoj vrt.
IZVOR DOBROG ILI LOŠEG HOLESTEROLA?
U jednom velikom jaju nalazi se više od 200 miligrama holesterola, što je vrlo velika količina. Iako je ovaj podatak desetljećima korišten kako bi se propagirala njegova štetnost za ljudsko zdravlje, mnogobrojne studije pokazale su da holesterol iz jaja nema negativan utjecaj na holesterol u krvi čovjeka.
Štoviše, pokazalo se da redovna konzumacija žumanjaka povisuje HDL ili dobar holesterol, dok su visine LDL ili lošeg holesterola bile svedene na dopuštene granice.
Ne treba zaboraviti i da su jaja bogata antioksidansom luteinom, koji sprječava makularnu degeneraciju oka, te štite ovaj organ od preranog gubitka vida.
Visocani.ba/Visoko.co.ba/fokus.ba
