Centralna izborna komisija (CIK) je utvrdila rokove provođenja izbornog procesa. a oni izgledaju ovako:
- Od 9. do 24. maja će biti u toku prijave za ovjeru učešča na izborima, koje podnose političke stranke i nezavisni kandidati;
- Od 26. juna do 8. jula se podnose kandidatske liste, a nakon izvršenih provjera će liste biti objavljene (do 22. augusta);
- Izborna kampanja počinje 6. septembra i traje 30 dana;
- Izborna šutnja počinje 5. oktobra u 7 sati ujutru i traje do izbora u 19 sati
Kandidati moraju znati da, pored opštih uslova za kandidovanje, moraju znati da eventualni kandidat mora imati prijavljeno prebivalište u izbornoj jedinici gdje se kandiduje do raspisivanja izbora, odnosno do danas. To jedna od novina koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt.
Kandidati moraju imati 1.000 potpisa, osim ukoliko već nose mandate iz 2020. godine.
Bitna novina na ovim izborima je i sam način glasanja, birači mogu označiti najviše tri kandidata na jednoj listi koju odaberu. Ako su označena više od tri kandidata, smatra se da je lista dobila važeći glas, ali se preferencijalni glasovi neće brojati.
Nova pravila za preuranjenu kampanju
Novina je da od danas pa do službenog početka kampanje, osim zabrane plaćenog oglašavanja, nema nikakve vrste preuranjene kampanje.
To znači da od danas pa sve do potvrđivanja rezultata izbora zabranjeno je koristiti se govorom mržnje, sprečavanjem novinara da obavljaju dužnosti, korištenje djece u političke svrhe.
Proširene su i zabrane vezano za zloupotrebu javnih sredstava.
Nije dozvoljeno korištenje pozicije rukovodioca organa ili ustanove za promociju svog subjekta ili kandidata, zatim promocija političkih subjekata na javnim događajima koje finansiraju javne institucije i javna preduzeća, kao i korištenje javnih sredstava i resursa u svrhu direktne i indirektne podrške kupovini birača.
Prvi put sada CIK može sankcionisati političke subjekte zbog širenja dezinformacija o izbornom procesu. U slučaju plasiranja takvih informacija, CIK je ovlašten da pokrene postupak i izrekne sankcije.
Politički subjekti također 15 dana nakon izbora dužni su ukinuti sve promotivne materijale.
Mediji mogu informisati o aktivnostima zvaničnika, ali bez navođenja njegove stranke ili kandidature na izborima.
Članovi izbornih komisija i birački odbori
U pogledu izbornih komisija i biračkih odbora također postoje neke novine koje je donio Schmidt, a odnose se na to da CIK mora sam pronaći 12.000 predsjednika i potpredsjednika biračkih odbora, koji su politički nezavisni.
CIK će imenovati zamjenske članove svugdje gdje procedura imenovanja nije završena. CIK imenuje predsjednike i zamjenike biračkih odbora, koji ne smiju biti povezani s političkim strankama.
Pilot projekti s izbornim tehnologijama
Planirana je provedba četiri pilot projekta na otprilike 10 posto biračkih odbora u BiH, a tri će biti provedena uz finansijsku pomoć međunarodnih partnera.
Prvi pilot projekat je na biračkom mjestu i provodi se uz podršku Delegacije EU, u 10-ak općina i 165 biračkih mjesta. Drugi pilot je upotreba optičkih skenera, to jeste automatsko prebrojavanje listića. Planiran je u šest općina na 145 biračkih mjesta. Treći projekat je biometrijska identifikacija birača, uz podršku OSCE-a, na svim biračkim mjestima u Brčko distriktu.
Za četvrti pilot projekat je potrebno prvo da Ministarstvo finansija BiH odobri novac, a proveli bi ga također u 10 općina.
Proces glasanja će biti jedinstven i jednoobrazan, glasat će se uz pomoć papira i olovke svugdje, ali će se uporedo raditi i pilot projekat.
Povodom lokalnih izbora, CIK će objaviti i posebnu internet stranicu na kojoj će biti dostupne sve informacije o predstojećim izborima.
Ukupni troškovi organizovanja izbora će iznositi 19 miliona KM.
