Iako u Visokom već pola stoljeća ne živi nijedan Jevrej, tragovi njihovog prisustva i doprinosa razvoju ovog grada i dalje su vidljivi. Iza njih je ostalo malo, ali vrijedno naslijeđe – groblje, uličica i priče o njihovom zanatskom umijeću i trgovačkom duhu.
Piše: Naim K. // Visoko.co.ba
Jevreji su u Visoko stigli u 18. vijeku i do 1941. godine na području visočkog sreza živjelo ih je ukupno 199. Bavili su se raznim zanatima poput limarstva, brijačkog zanata, krojačkog, kožarstva, obućarstva i krpanja odjeće. Bili su cijenjeni kao vrsni trgovci, ali i ljekari.
Jedan od uglednijih Jevreja bio je Elijas Kabiljo, koji je doselio iz Sarajeva. Kao imućan građanin, sagradio je cIglanu i zidao kuće koje bi davao pod najam. Te “Kabiljine kuće” i danas se nalaze u Visokom, preko puta Socijalnog.
Jevreji su uglavnom živjeli duž glavne ulice, a ne u Jevrejskoj ulici koja je ime dobila po sinagogi koja se tamo nalazila. Nažalost, od sinagoge je ostao samo crtež u Zavičajnom muzeju.
Tragom starih fotografija: Jevrejska sinagoga u Visokom 1887.godine
Među istaknutim jevrejskim porodicama u Visokom izdvajaju se Danon, Kabiljo i Demajo. Avram Demajo bio je poznati profesor kožarske škole, a porodica Danon imala je i štampariju u gradu.
Nažalost, stradanje u Drugom svjetskom ratu ostavilo je dubok trag na jevrejsku zajednicu u Visokom. Od 199 Jevreja koliko ih je živjelo na području sreza, rat je preživjelo samo 18. Posljednji Jevreji u Visokom umrli su 70-ih godina prošlog vijeka.
Iako više nema živih pripadnika ove zajednice, Visoko čuva uspomenu na svoje nekadašnje jevrejske sugrađane kroz groblje, ulicu i priče o njihovom doprinosu gradu u oblastima trgovine, zanata i medicine.
(VIDEO) Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta: Priča o visočkim Jevrejima
Piše: Naim K. // Visoko.co.ba
