Jeste li jedan od onih koji u kući uvijek posežu za dekom i na normalnoj sobnoj temperaturi ili se u vašoj kancelariji zagrćete šalom, promrzlih nogu i ruku, dok drugi rade u majicama kratkih rukava? Donosimo vam nekoliko savjeta uz koje se možete istrenirati da ne osjećate hladnoću.
Jasno je da sobna temperatura do 20 stepeni celzija ni na koji način ne ugrožava umjerenu tjelesnu temperaturu od otprilike 36,5 stepeni celzija. Do prije 50 godina malo ljudi je imalo centralno grijanje, a prosječna temperatura domova u zimsko doba bila je 12 stepeni celzija. Kako biste to izdržali?
Ljudi navikli na toplotu
Ipak, moguće je da se osjećate ugodno i na 12 stepeni celzija, što pojašnjava Christopher Minson, profesor fiziologije na Univerzitetu u Oregonu.
“Ljudi se mogu progresivno prilagođavati hladnijim temperaturama, ali su navikli na toplije uslove. Iz naše savršeno zagrijane ili klimatizirane kuće idemo u savršeno zagrijane ili klimatizirane automobile do savršeno zagrijanih ili klimatiziranih kancelarija. To nije zdravo. Naša percepcija prihvatljivih temperatura postala je neprirodno ograničena”, kaže Minson.
U suštini, naglašava Minson, ljudi su velike vreće vode i mesa.
“Ono što zapravo čini da osjećamo toplotu jeste količina energije koju proizvodimo. Ali, postoje fiziološke razlike, što znači da neki moraju raditi više nego drugi da bi održali svoju umjerenu tjelesnu temperaturu”, dodaje Minson.
U skladu s tim, muškarcima je često toplije uz veću mišićnu masu. Uz više mišića, pojašnjava Minson, ubrzava se metabolizam, odnosno sposobnost sagorijevanja energije iz hrane.
Međutim, uvijek postoje izuzeci i drugi razlozi zbog kojih je nekome više hladno. Starost je veliki faktor jer što su ljudi stariji, time je njihov metabolizam usporeniji.
Kako Minson pojašnjava na vlastitom iskustvu, kada svi nose debele jakne, vi pokušajte obući tanju. Prvi dan će vam biti hladno, ali već nakon sedam dana postaje lakše. Nakon nekoliko sedmica, kaže Minson, moći ćete voziti automobil sa izloženim rukama kroz prozor bez da osjećate ikakvu hladnoću.
Jednominutna hladna eksplozija
Minson je veliki obožavatelj hladnog tuša. Započeo je tako što je prvo hladnu vodu puštao na sebe 15 sekundi, a zatim je povećavao na 30, sve dok nije mogao u potpunosti tolerisati ono što naziva “jednominutnom hladnom eksplozijom”. Nakon mjesec dana praktikovanja hladnog tuša ne biste trebali osjećati nepodnošljivu hladoću pri nižim temperaturama.
“Na ovaj način prilagođavamo naše tijelo hladnim prijetnjama. Termoreceptori u vašoj koži počinju govoriti vašem mozgu da hladnoća nije nikakva prijetnja”, ističe Minson.
Druga prednost izlaganja tijela hladnim stresorima je ubrzavanje metabolizma.
Zidovi krvnih žila su mišićavi te ukoliko ne jačate te mišiće, sve manje ste otporni na hladnoću.
“Ako bih prije sjedenja na poslu, gdje pomjeram samo oči i prste, odradio 45 minuta treninga, to bi me držalo zagrijanim. I naravno, povećavanje mišićne mase ubrzalo bi moj metabolizam, što bi me dodatno grijalo”, kaže Minson.
Hrana također povećava brzinu metabolizma na nekoliko sati, prilikom probavljanja. Međutim, neke namirnice su termički efektnije od drugih. Na primjer, masti i proteini će proizvoditi više toplote u vašem tijelu.
Minson također ističe da materijali koje nosite na sebi mogu učiniti mnogo. Stoga, nošenje prirodnijih i vunenih vlakana pomaže u održavanju tjelesne toplote.
Visocani.ba/Visoko.co.ba/klix.ba
