Unaprijeđivanje i moderniziranje poljoprivrede u našoj zemlji kroz digitalizaciju i primjenu novih tehnologija u proizvodnji je budućnost.
Upravo to je bila tema današnjeg okruglog stola koji je održan u Parku Ravne II u Visokom, a na kojem su govorili Dženan Hodžić (ljubiteljima muzike u našoj zemlji poznat kao dr. Zo) i Dženan Smajić, koji već dugo vremena rade na ovom zahtjevnom projektu, čiji cilj je pomoći poljoprivrednicima u Bosni i Hercegovini da unaprijede svoje proizvodne procese, povećaju efikasnost i smanje troškove kroz inovativna rješenja.
Njihov projekat se fokusira na digitalizaciju poljoprivrednog sektora kroz primjenu naprednih tehnologija kao što su umjetna inteligencija (AI), Internet stvari (IoT), robotika i dronovi, a dosadašnje aktivnosti realizovane su u okviru EU4AGRI projekta koji finansira Evropska unija.
Vrijednost projekta je 20 miliona eura, uz zajedničko sufinansiranje Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) i Češke razvojne agencije (CzDA). Projekat „Podrška Evropske unije za konkurentnost poljoprivrede i ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini“ (EU4AGRI) je četverogodišnja inicijativa (2020-2024), sa ciljem modernizacije poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranja novih i zadržavanja postojećih radnih mjesta, te podrške oporavku od krize prouzrokovane COVID-19 virusom u Bosni i Hercegovini.
Dženan Smajić je ovom prilikom kazao da su pokazali kako je neophodno omogućiti farmerima pristup različitim vrstama finansiranja.
– Moraju se praviti ozbiljne investicije u ovom sektoru jer je digitalizacija neophodna u poljoprivredi, ako mislimo jesti zdravu hranu i osigurati budućnost našoj djeci. I zašto poljoprivreda mora biti težak posao? Može se olakšati, ali su neophodni pristupi finansijama – istakao je Smajić.
Jedan od ključnih aspekata njihovog projekta je korištenje AI tehnologije za automatsko praćenje zdravlja usjeva i ranu detekciju bolesti i štetočina.
– Mi smo napravili vlastitu neuronsku mrežu tj. naš AI koji je usmjeren na poljoprivredu. Naši roboti opremljeni kamerama pregledaju biljke sa tla, dok dronovi prikupljaju podatke iz zraka, omogućavajući sveobuhvatan pregled stanja usjeva. Integracija s IoT senzorima omogućava praćenje uvjeta u tlu i okolišu u realnom vremenu, što poljoprivrednicima daje konkretne podatke na temelju kojih mogu donositi bolje odluke. Projekat predstavlja važan korak prema modernizaciji poljoprivrede, povećanju konkurentnosti domaćih proizvođača i održivom razvoju kroz optimizaciju resursa i smanjenje otpada. Naš krajnji cilj je kreirati pametna poljoprivredna rješenja koja će poljoprivrednicima olakšati svakodnevne zadatke i poboljšati njihovu proizvodnju. Mobilnu aplikaciju koja koristi AI farmeri mogu koristiti svakodnevno da snime svoje zasade i odmah dobiju analizu biljke koju su uslikali. Dobiju njenu identifikaciju i “health assesment” biljke. tj. podatak ako je biljku napala neka gljivica ili insekt – kazao je, između ostalog, Smajić na prezentaciji projekta.
Dženan Hodžić govorio je o ličnom asistentu koji je namijenjen isključivo za poljoprivredu.
– To je naš Salkan. Tako smo mu dali ime. Mogu mu se postaviti bilo kakva pitanja iz oblasti poljoprivrede, mogu i druge stvari, ali nije baš vičan estradi, sportu, kroz smijeh je rekao Hodžić i nastavio:
– Salkan je mali uređaj koji stane u džep i kojem se verbalno postavi pitanje, a on isto tako odgovara. Salkan je na prezentaciji predstavio samog sebe. Postavili smo mu pitanje: “Kako se ti zoveš”. On je odgovorio: “Ja sam Salkan. Kako vam mogu pomoći sa vašim poljoprivrednim zasadima” . Slobodan je da odgovori kako hoće, pa odgovori ne budu uvijek identični. Cilj je da npr. farmer ode u baštu, uslika neku biljku (npr. paradajz) i identifikuje neko eventualno oboljenje. U aplikaciji mu piše koja je vrsta oboljenja (npr. plamenjača) i onda pita Salkana šta mu je raditi da spasi paradajz. Meni je drago da smo došli do ove faze sa projektom i jedva čekam novu sezonu da startam i da sa našim Salkanom surađujem od početka – kazao je Dženan Hodžić.
Hodžić i Smajić su u Visokom predstavili i neuronsku mrežu koju su nazvali LueSee.
– Ova mreža je i ranije postojala i koristila se u nekim USA klinikama i sada sam je samo naučio poljoprivredi. LueSee upravlja svime što se nalazi u sistemu i sa svakim novim podatkom ona uči sve više i više. LueSee u određeno doba dana šalje robote da obiđu zasade sa zemlje i drona da napravi snimak iz zraka. Prikuplja podatke sa senzora (temperature i vlage zraka, kao i temperature i vlage zemlje) i na osnovu toga razmišlja postoji li neka opasnost od pojave kakve baje u zasadima. Sa snimaka robota i drona analizira da li je se nešto već pojavilo. Ukoliko vidi da nešto postoji ili ima potencijala da nastane, šalje velikog drona da izvrši prskanje tj. zaštitu ili dohranu. To je jedan od scenarija – kaže Smajić koji dodaje da oprema košta oko 100.000 KM – kaže Smajić.
Hodžić je pojasnio da konkretno za njegovu proizvodnju određenih kultura, poput tikve (hokaido, buternut…) i batata, veliku pomoć pruža poljoprivredni dron za prskanje.
– Ove kulture u određenoj fenofazi imaju potrebu za zaštitom, a posebno folijarnom prehranom i bilo koji drugi način prskanja može samo napraviti štetu. Sa dronom se to mijenja u potpunosti. Moguće je uraditi ove radnje čak i onda kada je podloga mokra, odnosno kada je blato u nasadima. Plus imate pregled šta se dešava na sred parcele. Ono što me čini zadovoljnim je da sam uspio savladati letenje i rad sa dronom. Do sada nikada nisam koristio ovu stvarčicu, pa sam bio pod pritiskom da nešto ne zeznem. Sistem je super i od velike pomoći, ali poljoprivrednici trebaju proći neku vrstu edukacije i obuke da bi ovo sve koristili na pravi način – kazao je, između ostalog, Hodžić.
Visoko.co.ba/Video Neven K.
