Psi su hiljadama godina važni za ljude, a sada bi im mogli biti od vitalne važnosti u potrazi za lijekom za rak mozga, tvrde stručnjaci.
Difuzni gliomi čest su oblik raka mozga. Razvijaju se u centralnom nervnom sistemu i utječu na ćelije u mozgu.
Ljekari smatraju da je ove tumore teško liječiti, a postotak preživljavanja je nizak, samo 5 posto ljudi preživi 5 godina ili više, piše Medical News Today.
Postoji nesumnjiv jaz u znanju o ovim karcinomima.
Prethodna istraživanja pokazala su da odrasli psi često razvijaju ove karcinome u približno istoj dobi u ljudskim godinama kao i djeca, sugerirajući da možda postoji povezanost između dobi mozga i razvoja glioma.
Do sada su se studije difuznih glioma oslanjale na “in vivo” modele miša. Međutim, patologija razvoja glioma u mozgu miša dosta je drugačija od one u mozgu čovjeka ili psa.
Patologija glioma kod ljudi i pasa ima mnogo sličnosti, što znači da bi psi mogli pružiti najbolji model koji još uvijek ne bi pomogao naučnicima da razumiju ove vrste raka.
Profesor Roel Verhaak iz Jackson Laboratories u Maineu otkrio je da gliomi kod pasa mogu pomoći naučnicima da bolje razumiju složenu patologiju difuznih glioma.
Tim je imao za cilj da utvrdi da li se tumori glioma razvijaju na isti način kod pasa i ljudi.
Dakle, oni su procijenili molekularne potpise 83 posthumna uzorka glioma kod pasa i uporedili ih s ljudskim biopsijama odraslih i djece. Tim je koristio širok spektar tehnologija molekularnih sekvenciranja kako bi dobili ove informacije. Otkrili su kako i ljudi i psi dijele mutacije u genima koji pripadaju dobro poznatim staničnim ciklusima.
Otkrili su da se u uzorcima čovjeka i pasa pojavilo nekoliko mutacija. Ovo je prvi put sugeriralo da psi i ljudi razviju ove vrste tumora na sličan način.
Tim je također primijetio da su gliomi kod pasa više nalik gliomima kod djece nego kod odraslih i otkrili da su mutacije nastupile u sličnim životnim vremenima i kod očnjaka i kod djece.
Osim toga, ustanovili su i druge sličnosti između uzoraka tumora pasa i djece. Oni uključuju promjene u broju hromozoma.
I konačno, tim je utvrdio da su promjene u imunološkom sistemu u tkivu koje okružuje tumore bile slične između uzoraka ljudi i pasa.
Visocani.ba/Visoko.co.ba/klix.ba
