Knjiga predstavlja historijat Gradske biblioteke Visoko od njenog osnivanja 1946. godine do 2016. godine i prati razvojni put ove institucije koja je od male biblioteke, kroz period od 70 godina, prerasla u moderan kulturno-informacioni i dokumentacionicentar koji je spreman odgovoriti složenim zahtjevima i izazovima 21. stoljeća.
Ispričana je, između ostalog, kroz prizmu sjećanja njenih autorica koje su čitav svoj radni vijek provele u ovoj biblioteci čime je izbjegnuta suha faktografija koja često prati ovakvu vrstu publikacija. Ova nas knjiga kroz jednu finu priču, pristupačnu širokom krugu čitalaca, vodi na putovanje kroz vrijeme rekonstruišući život Biblioteke i sve mijene kroz koje je prolazila.
Na tom putu nezaobilazno mjesto pripada i njenim bibliotekarima koji su je godinama čuvali, razvijali i usavršavali, bili na usluzi njenim korisnicima i učinili je prepoznatljivom i nezaobilaznom institucijom u kulturno-obrazovnom miljeu našega grada ali i u kontekstu bosanskohercegovačkog bibliotekarstva.
Kako ističu autorice, pored želje da se sačuva od zaborava dugi period kroz koji je ova biblioteka prolazila, želja im je bila i da odaju dužno priznanje ljudima koji su odigrali veliku ulogu na razvojnom putu Biblioteke. Jer, ne treba zaboraviti da ovakve institucije ne nastaju preko noći nego se s ljubavlju grade kroz vrijeme.
A da Biblioteka nikada nije bila niti može biti samomjesto s policama knjiga, nego je jedan kompleksan i složen sistem koji funkcionira na principima struke i u međuodnosu sa širom zajednicom, pokazuje i ova knjiga.
Njena bogata ilustriranost koja u potpunostikorespondira s tekstom doprinosi vjerodostojnojrekonstrukciji svih zbivanja i sadržaja vezanih za rad ove institucije i potvrđuje da ih je kroz vrijemeopisano u knjizi bilo mnogo te da su bili namijenjiniovome gradu i njegovim stanovnicima.
Neizostavan segment u knjizi je i osvrt natransformaciju Biblioteke u svijetu savremenihtehnologija, koje sa sobom donosi novo vrijeme i koje mijenjaju paradigmu biblioteke. Stoga se s pravom može reći da je knjiga namijenjena kakostarijim tako i mlađim generacijama jer se u njojsudara duh daleke prošlosti, još uvijek prisutan u specifičnom mirisu stare knjige, i duh novog vremenakoje neminovno sa sobom donosi digitalne sadržaje, mijenjajući izgled i percepciju biblioteka.
A da se ne bi zaboravilo kako je to nekada izgledalo, pred vama je knjiga koja predstavlja pravu riznicuinformacija o historijatu naše biblioteke, ali i najavuvelikih promjena koje sa sobom donose savremenetehnologije, koje su već ušle u svijet današnjihbiblioteka.
Recenzije za knjigu napisale su prof. dr. Lejla KodrićZaimović sa Odsjeka za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu i dr. sc. Beba E. Rašidović, bibliotečka savjetnica.
Knjiga je izašla u vlastitom izdanju autorica.
Iz recenzija
Prateći u monografiji predstavljeno stanje bibliotekai bibliotekarstva
na području Visokog danas, uočava se da je ova knjiga svojevrsni dijahronijsko-sinhronijski presjekrazvoja biblioteka i bibliotekarstva u Visokom, ali i šire, od prošlosti do danas, prevazilazeći prvobitnunamjenu isključivo usmjerenosti na jednu instituciju, pa je u jednoj dimenziji i prikaz razvojabosanskohercegovačkog bibliotekarstva u njegovimusponima i padovima, od kojeg je javna biblioteka u Visokom jedan od najboljih i najprepoznatljivijihizdanaka.
prof. dr. Lejla Kodrić Zaimović
Sve činjenice autorice potkrepljuju navođenjemrelevantnih izvora
uz prezentaciju dokumenata i fotografija koji tekstčine živim i vjerodostojnim.
Uz dokumente i fotografije lijepo su ukomponirane i izjave znamenitih ljudi
o bibliotekama s kojim započinje svako novo poglavlje što daje jedan
romantični štih hronologiji koja se dalje plete.
Predstavljanje odjeljenja današnje JU Gradskabiblioteka Visoko može
poslužiti kao svojevrsni priručnik i uputstvo za svekategorije korisnika biblioteke, kao vrsta osobnekarte institucije, a istovremeno i kao izvorinformacija za one koji budu pisali neke budućetekstove o Visokom, bibliotekarstvu i bibliotekama.
dr. sc. Beba E. Rašidović, bibliotečka savjetnica
