I nakon godinu od izmjena Krivičnog zakona BiH, kojima je negiranje genocida i veličanje ratnih zločina kažnjivo, istinu ne priznaju svi. No, nametanje zakona ipak je umanjilo negiranje genocida u granicama naše zemlje. Ali izvan njih, brojne zemlje usvojile su Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Paradoksalno, naša još nije.
O tome kako u ovakvom ambijentu egzistiraju preživjele žrtve genocida, Aleksandar Marković u Potočarima je razgovarao s Velmom Šarić, direktoricom Centra za postkonfliktna istraživanja.
Podrinjska žena je izgubila svoje najmilije, ali se borila i dalje se bori da se istina dokaže i da se zločin nikada ne zaboravi. Jedan vid te borbe je i veliki istraživački multimedijalni projekt “Heroine Srebrenice”, koji je nova inicijativa Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, Udruženja Majke Srebrenice i Centra za postkonfliktna istraživanja.
“Želja nam je da promijenimo narativ koji trenutno vlada da su naše majke, žene, sestre ustvari žrtve ili preživjele. Želimo kreiramo jedan drugi narativ koji pokazuje njihovu herojsku borbu. Prije svega, borbu koja je rezultirala promjenom međunarodnog prava. Ruralne žena iz istočne Bosne, naprimjer, svjedočile su u predmetu Kunarac. Njih 16 je uspjelo dokazati da su sistematski silovane u Foči, da su držane u kampovima za silovanje. Nakon toga silovanje je postalo zločin protiv čovječnosti”, istakla je Šarić.
Šira javnost treba znati, dodaje ona, da su se naše žene pored toga borile i za procesuiranje ratnih zločina, te da su bile ključni svjedoci u visokorangiranim slučajevima, poput suđenja Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću.
“Pored toga, ne bismo imali Memorijalni centar niti njegovo mezarje da majke Srebrenice 1996. godine, prvenstveno u svojoj borbi za traženje nestalih nisu formirale Međunarodni institut za traženje nestalih, tu jedinstvenu DNA metodu koja se sada replicira širom svijeta. Na isti način se traže žrtve i iz Ukrajine i iz Sirije i Libije. I to je doprinos naših majki”, naglasila je Šarić.
Pojasnila je da su srebreničke majke insistirale i da Memorijalni centar s mezarjem bude na mjestu gdje su zadnji put vidjeli svoje najmilije – u bivšoj bazi holandskog bataljona.
“Majke Srebrenice zaista zaslužuju da njihovo mjesto u historiji bude napisano na najsvjetlijim stranicama, te smo zbog toga inkorporirali jednu umjetničku instalaciju koja se zove Majčina marama. Htjeli smo da kroz jednu veliku solidarnu akciju povežemo žene svijeta s majkama Srebrenice i bh. ženama. Instalacija će biti stalna i naći će svoje mjesto u Memorijalnom centru”, rekla je Šarić.
federalna.ba / Visoko.co.ba
