U srcu Bosne i Hercegovine, grad Visoko se suočava s izazovom očuvanja jedne od svojih najznačajnijih tradicija. Aliđun, koji se obilježava 2. augusta, nekada je bio simbol jedinstva i radosti, spajajući različite kulture i vjerske zajednice u zajedničkoj proslavi. Međutim, posljednjih godina ova bogata tradicija blijedi pred naletom modernog doba.
Stara narodna izreka “Do podne Ilija, od podne Alija” sažima suštinu ovog jedinstvenog dana. Spajajući kršćanski praznik Ilindan i muslimansku proslavu Aliđuna, 2. august je tradicionalno bio dan kada su se granice između zajednica brisale, a slavlje postajalo zajedničko.
Piše: Naim K. // Visoko.co.ba
Visočki vašar, koji se održavao u sklopu ove proslave, bio je više od običnog sajma. To je bila prilika za druženje, ašikovanje mladih, razmjenu dobara i obnavljanje starih prijateljstava. Gradski parkovi i zelene površine bili su ispunjeni veseljem, muzikom i mirisom tradicionalnih jela.
Nažalost, ova bogata tradicija polako gubi na značaju. Još od vremena Jugoslavije, fokus se sve više pomjerao ka komercijalnom aspektu, pretvarajući Aliđun prvenstveno u “Dane trgovine”. Posljednjih godina primjetan je pad interesa građana za ovu manifestaciju, što se ogleda u sve manjoj posjećenosti vašaru i proslavi Aliđuna.
Razlozi za ovakav trend su višestruki. Uticaj drugih kultura, promjene u načinu života i možda nedovoljna promocija tradicije doveli su do toga da mnogi Visočani, posebno mlađe generacije, zaboravljaju na značaj ovog praznika. Običaj da se porodice okupljaju u parkovima, uživaju u lokalnim specijalitetima i učestvuju u narodnim veselicama polako nestaje.
Ova situacija otvara važno pitanje: kako sačuvati tradiciju u vremenu brzih promjena? Dok neki nostalgično gledaju na prošlost, drugi ističu potrebu za modernizacijom i prilagođavanjem manifestacije novim generacijama.
Jasno je da Visoko stoji na raskršću. S jedne strane, postoji opasnost da se izgubi dio kulturnog identiteta grada. S druge strane, ovo može biti prilika za revitalizaciju tradicije na način koji će biti privlačan i relevantan za moderne generacije.
Možda je vrijeme da lokalne vlasti, kulturne institucije i građani udruže snage kako bi osmislili nove načine obilježavanja Aliđuna. To bi moglo uključivati edukativne programe o historiji i značaju ovog dana, interaktivne radionice tradicionalnih zanata, ili moderne interpretacije starih običaja.
Aliđun u Visokom nije samo praznik – to je živo svjedočanstvo o bogatoj historiji i multikulturalnosti ovog grada. Njegovo očuvanje nije samo pitanje nostalgije, već i očuvanja jedinstvenog kulturnog naslijeđa za buduće generacije. Izazov je pred Visočanima: kako udahnuti novi život u staru tradiciju i osigurati da Aliđun i dalje bude dan koji spaja, a ne razdvaja zajednice.
Piše: Naim K. // Visoko.co.ba
