Sve učestalija pojava anksioznosti kod mladih, nažalost, i dalje je u Bosni i Hercegovini na neki način tabu tema. Šta je anksioznost, zašto se javlja, kako se liječi i šta je uzrokuje, pitanja su na koja nam je odgovore dao Remzija Šetić, klinički psiholog u Centru za mentalno zdravlje Stari Grad.
Sve brži način života i stres svakako su jedni od okidača anksioznosti, kaže nam naš sagovornik koji napominje da je anksioznost prirodna, očekivana reakcija svakog čovjeka kada se nađe u situaciji koja potencijalno zahtjeva novu adaptaciju koja nadilazi lične potencijale.
“Uzroke učestalog traženja pomoći mladih ljudi zbog anksioznosti trebamo tražiti u svakodnevnom životnom stresu, a prije svega u neadekvatnim načinima suočavanja sa stresnim situacijama. Zapravo, često kod mladih ljudi možemo vidjeti da nisu izgradili adekvatne vještine suočavanja sa stresom, odnosno konstruktivne načine rješavanja životnih problema. Često, ne postoji adekvatna podrška okoline, nedostaje razumijevanja i podrške za takve probleme”, ističe psiholog Šetić.
Anksioznost je, dodaje, često poželjna jer pokreće i motivira ljude. Međutim, ukoliko je učestala, dugotrajna i intenzivna, to nije dobar znak.
“Ako se anksioznost javlja u situacijama koje realno nisu za nas prijeteće, već mi precjenjujemo opasnost takve situacije, tada anksioznost postaje nešto što remeti našu svakodnevnicu, remeti našu funkcionalnost, i tada zahtjeva pomoć stručnjaka”, govori Šetić.
Teme iz mentalnog zdravlja u BiH su, smatra, nažalost još uvijek tabu.
“Svi ćemo prije podijeliti sa prijateljima da imamo problem na fizičkom planu nego na psihičkom. Još uvijek se kod nas psihički problem ili poremećaj smatra ‘ludilom’, što nije tačno. Svi mi imamo nekad neki psihički problem, svi mi smo nekad bili anksiozni ili depresivni, svi smo tragali za načinima rješavanja tih problema. Mnogi ljudi spontano, samostalno nađu način za rješenje tog problema. Međutim, kod nas sada ima dovoljno dobra mreža stručnjaka za mentalno zdravlje koji mogu pomoći”, kaže Šetić.
Važno je, kaže nam, u takvim situacijama prihvatiti da imate problem i tražiti pomoć.
“Savjetujem svima, i kada imaju njima na izgled mali i rješiv problem, posavjetujte se sa stručnjakom, neka vam i on kaže da to nije strašan problem, odmah ćete lakše naći rješenje za to što vas muči. Ne trebamo čekati da imamo problem da bismo brinuli o mentalnom zdravlju mladih ljudi. Mentalno zdravlje podrazumijeva blagostanje, mi moramo razmišljati o uključivanju psihologa u školama zbog prevencije, ne zbog tretmana. Mi moramo više govoriti o prevenciji. Ovaj članak može biti dio prevencije i ranog otkrivanja nekog problema, i ranog traženja pomoći, što je od izuzetne važnosti”, napominje psiholog Šetić.
Anksiozni poremećaji koje najčešće susrećemo su, ističe, generalizirani anksiozni poremećaj, fobije, panični poremećaj…. Mladima koji imaju problem s anksioznošću savjetuje da potraže pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje.
“Danas mladi ljudi imaju mogućnost da traže pomoć, neka svoj problem podijele sa svojim bližnjima, sa školskim psihologom i pedagogom, s nekim kome vjeruju. Neka potraže pomoć kod psihologa u Centrima za mentalno zdravlje koji se nalaze u sastavu domova zdravlja. Problem će lakše riješiti kada imaju adekvatnu podršku i razumijevanje okoline”, poručuje Šetić.
Visocani.ba/Visoko.co.ba/klix.ba
