Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća konačno je usvojen Statut Grada i time je konačno završena priča o usvajanju Statuta koja traje već dvije godine. Donošenje Statuta je bila obveza Gradskog vijeća koju je propisao Zakon o Gradu Visokom. Sada nas očekuje usklađivanje ostalih akata Grada sa novim Statutom.
Nakon što je pred nas došao tekst Statuta u formi nacrta, Admir Babić i ja smo uputili veliki broj primjedbi na taj tekst. Sve te primjedbe smo ponovili u toku javne rasprave. Neke od njih su uvažene, ali one ključne ipak nisu. Toga smo bili svjesni kada smo dobili Statut u formi prijedloga. Zbog toga smo uputili 11 amandmana. Svi ostali vijećnici zajedno su uputili ukupno 4 amandmana, dakle dvostruko manje.
Od 11 upućenih amandmana predlagač Statuta, a to je Komisija za statut i propise, je prihvatio 4 amandmana. Prvi prihvaćeni amandman propisuje nadležnost Gradskog vijeća za donošenje programa kapitalnih ulaganja, te pravo da razmatra izvještaj o provođenju kapitalnih ulaganja. Na taj način smo omogućili transparentnost pri trošenju najveće pojedinačne stavke u budžetu. U 2022. godini na tu stavku je planirano 3.690.000,00 KM, sa dodatnih 1.624.000,00 KM sa viših nivoa, te 800.000,00 KM prenesenih iz ove godine, dakle u ukupnom iznosu većem od 6 miliona KM.
Drugi usvojeni amandman se odnosi na obezbjeđivanje javnosti rada Gradskog vijeća. Naime, u Statut je ušla odredba koja propisuje da se javnost rada obezbjeđuje prenosom sjednica Gradskog vijeća putem sredstava javnog informisanja. Kroz postupak usvajanja Poslovnika koji će se u narednom periodu naći na dnevnom redu, će insistirati na dodatnom širenju ove odredbe čime ćemo omogućiti da se sjednice prenose i na društvenim mrežama koje su najznačajniji izvor informacija za većinu naših sugrađana.Više nijedna buduća vlast neće moći zabraniti prenos sjednica Gradskog vijeća, bez da ili prekrši Statut ili ima dvotrećinsku većinu u Gradskom vijeću za takvu odluku.
Trećim prihvaćenim amandmanom smo postigli odgovornost službi za ustavnost i zakonitost akata koje predlažu Gradskom vijeću na usvajanje. Iako važeći zakoni propisuju odgovornost gradočelnika za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlaže vijeću, insistirali smo na tome da se krug odgovornih lica proširi i time omogoći veći stepen kontrole, ali i odgovornosti prema samom poslu koji državni službenici rade.
Posljednjim prihvaćenim amandmanom postigli smo jasniju proceduru proglašavanja budžeta. Budžet proglašava gradonačelnik/ca nakon 31. marta tekuće godine, ako Gradsko vijeće do tada ne usvoji budžet. Zabilježene su prakse gdje su gradonačelnici/ce koji nisu imali podršku vijeća proglašavali budžete bez da o njima Gradsko vijeće uopće raspravlja. To su postizali tako što bi budžet stavili na dnevni red, a onda prije otvaranja rasprave, budžet bi povukli s dnevnog reda. Takvom zloupotrebom nedovoljno jasnih propisa, gradonačelnici/ce su sami raspolagali punim iznosom budžeta, što bi na primjeru Visokog značilo da gradonačelnik/ca sam odlučuje o iznosu većem od 20 miliona maraka. Takvu zlouptrebu smo onemogućili, time što Gradsko vijeće mora raspravljati i izjasniti se da ne usvaja budžet da bi ga gradonačelnik/camogao sam proglasiti. Dakle gradonačelnik/ca može proglasiti budžet samo ako Gradsko vijeće ne uradi svoj posao, odnosno amandmanima uredi budžet da on većini bude prihvatljiv i takvog ga usvoji.
Najveći prostor u javnosti je dobila odredba koja se odnosi na uslove za izbor predsjedavajućeg/e Gradskog vijeća. Statutom je propisano da se predsjedavajući/a bira u skladu sa Ustavom FBiH. To je upućujuća norma koja nije dobra, jer znači da uvijek morate tražiti neki drugi pravni akt kako biste znali šta je propisano prvim. Izbor u skladu sa Ustavom FBiH znači da predsjedavajući/a i gradonačelnik/ca mogu biti iz istog naroda samo u slučaju da u tom gradu jedan konstitutivni narod čini više od 80% stanovnika prema posljednjem popisu stanovništa. Također, isti Ustav kaže i da će se koristiti podaci popisa stanovništva iz 1991. godine, sve dok se ne provede Aneks 7 Dejtonskog sporazuma, odnosno provede povratak stanovništva na mjesta gdje su živjeli do 1991. godine.
Prema tome, predsjedavajući/a Gradskog vijeća i gradonačelnik/ca u Visokom ne mogu biti iz reda istog naroda. To propisuje i novi Statut. Pokušali smo amandmanom da uvedemo normu kojom predsjedavajući/a Gradskog vijeća i gradonačelnik/ca ne mogu biti ni istog spola, te rezervne opcije u slučaju da nemamo vijećnika/cu koji ispunjava te uvjete. Nažalost naš amandman nije uvažen iako je bio u potpunosti u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova.Insistirat ćemo na tome i dalje kroz usvajanje poslovnika.
Statut je sada iza nas, usvojili smo ga i moramo ga poštovati. Ali moramo znati da on sam po sebi neće riješiti probleme u kojim Visoko grca. Neće nam donijeti bolju infrastrukturu, bolje komunalne usluge ili čišći zrak. To su samo neki od problema i obaveza koje još uvijek nismo riješili i na kojima moramo raditi. Statut smo usvojili, ali pred Gradskim vijećem je izuzetno puno posla. Siguran sam da ćemo mi, vijećnici SDP-a, iako opozicija i bez poluga moći, nastaviti da radimo, pitamo, ukazujemo na probleme, iniciramo aktivnosti i predlažemo rješenja, sve u interesu građana/ki!
