Dinja je jednogodišnja zeljasta biljka, porijeklom iz Azije i Afrike, a prije više hiljada godina karavanima je stigla i u druge krajeve svijeta. Već stari Egipćani smatrali su dinju poslasticom, a stari Rimljani, ali i Grci, sladili su se dinjama baš kao i mi danas.
Daje žute, mesnate, sočne i slatke plodove. Botanički gledano, dinja obuhvata niz uzgojenih varijeteta i kultivara. Neke vrste dinja nazivaju se kantalupa, a neke kasaba. Ove posljednje stižu kasno u sezoni, ali se bolje održavaju i mogu duže da stoje prilikom transporta na pijace. Ta vrsta dinja ima glatku žućkastozelenu koru i veoma je krupna.
Dinja spada u istu porodicu kao i krastavac, tikvica, bundeva, lubenica te je zapravo povrće, a ne voće. Možete je pronaći u prodavnicama i na tržnicama od juna pa do kraja avgusta, kada je prava sezona za ovu namirnicu. Najbolje ju je konzumirati upravo tokom ljetnih mjeseci jer je bogata beta-karotenom koji štiti kožu od prekomjerne sunčeve svjetlosti i slobodnih radikala.
Dinja sadrži beta-karoten, folnu kiselinu i vitamin C, kao i maledoze vitamina B1, B2, B3, B4, B5, B6 i vitamina E. Od minerala u dinji se nalaze kalcijum, magnezijum, fosfor, kalijum, natrijum, sumpor, cink, gvožđe i bakar.
HIDRATACIJA ORGANIZMA
Dinja je dobra za hidrataciju organizma tokom toplih ljetnih dana jer preko 90 odsto njenog sadržaja upravo je voda. Ova niskokalorična namirnica tokom ljeta vrlo je popularna među svima koji paze na prehranu jer 100 g ovog povrća sadrži samo osam g šećera. Biljna vlakna dinje olakšavaju probavu i smanjuju nadutost i regulišu tjelesnu težinu.
Dinja nije samo poslastica, nego je vrlo popularna kao hladno predjelo s pršutom. Maštoviti Francuzi su, pak, smislili gotovo pedesetak načina pripreme jela od dinje. Od hladne supe i palačinki, koktela pa sve do deserta.
Ako su i vas privukle čarobna aroma i slatkoća dinje, nemojte njene koštice bacati jer su, jednako kao i meki dio dinje, vrlo korisne. Suve koštice dinje pomažu u uklanjanju viška vode iz organizma i blagotvorno djeluju na osobe koje boluju od bolesti bubrega.
Jedite samo potpuno zreo plod dinje jer samo tada dolazi do izražaja njena snažna i slatka aroma te sočnost. Nezreli plodovi mogu izazvati probavne smetnje. Ljudi s osjetljivom probavom moraju pripaziti dok konzumiraju dinju, pogotovo ako poslije nje popiju vodu jer to može ubrzati probavu i uzrokovati dijareju.
KUPOVINA I ČUVANJE
Kada birate i kupujete ovo povrće, prvo obratite pažnju na njenu peteljku. Ako se oko nje stvara vlaga, to znači da je plod ubran prerano i velika je vjerovatnost da nije sazreo do kraja. Ali, ako peteljka lako otpada, a sama dinja aromatično miriše, onda je sigurno dozrela i ukusna.
Dinja se do nekoliko dana može čuvati na sobnoj temperaturi u ostavi ili do pet dana u frižideru. Ali ipak, kao i sve ostalo voće i povrće, nemojte je držati predugo jer s vremenom gubi ne samo svoju svježinu, nego i veći dio minerala i vitamina.
Kako uživati u dinji?
* Isijecite dinju na manje kriške te je prije jela rashladite
* Napravite voćnu salatu sa svježim ananasom, mangom i dinjom, a sve na kraju pospite kokosovim brašnom
* Kockice ili loptice dinje dodajte u čašu vode ili limunade
* Dodajte kockice rashlađene dinje u grčki jogurt te poslužite umjesto sladoleda
* Napravite voćne ražnjiće od dinje, jagode i još nekog voća prelivene rastopljenom crnom čokoladom
Visocani.ba/Visoko.co.ba/nezavisne.com
