Hrčci možda nisu životinje za postere o izumiranju vrsta no nisu ništa manje važni u ekosustavima, prema novom popisu najugroženijih vrsta na koje je stigao i evropski hrčak.
Taj je hrčak nekoć živio na većem dijelu teritorija Evrope i Rusije no sad je nestao s gotovo svih izvornih staništa i ako se nastave sadašnji trendovi izumrijet će za 30-ak godina, prema crvenom popisu ugroženih vrsta IUCN, prenosi britanski Guardian.
Ključni razlog smanjenja njegova broja je drastično smanjenje stope razmnožavanja te životinje. Ranije je svaka ženka godišnje okotila 20 mladih, a sada tek pet do šest.
Razlozi takvog smanjenja stope razmnožavanja nisu poznati no vjeruje se da ulogu igraju faktori od intenzivne poljoprivrede do globalnog zagrijavanja i svjetlosnog zagađenja.
Životinjske vrste širom svijeta suočavaju se sa izumiranjem bez presedana zahvaljujući ljudskom djelovanju, intenzivnoj poljoprivredi, prekomjernom izlovu riba, zagađenju oceana, klimatskim promjenama i gubitku staništa.
Pokušaji zaustavljanja trenda izumiranja vrsta sporadični su i usmjereni samo na neke ključne vrste i stručnjaci za zaštitu prirode sve glasnije pozivaju na udružene globalne napore.
Jane Smart, direktorica IUCN-a za zaštitu bioraznolikosti, kaže da su potrebni promjena i akcije na provođenju nacionalnih i međunarodnih sporazuma.
Sastanak na kojemu se ove godine trebao u Kini usuglasiti novi sporazum o bioraznolikosti i zaštiti prirode odgođen je zbog pandemije koronavirusa.
Prema crvenom popisu sjevernoatlantski kit sve je bliži izumiranju i procjenjuje se da je krajem 2018. bilo živo manje od 250 odraslih jedinki.
Ribolov je jedan od glavnih uzroka njegova izumiranja jer se često zapletu u mreže. Poseban problem postaju napuštene mreže koje ribarski brodovi odrežu i ostave da plutaju morima.
Prema IUCN-u ugroženi su i lemuri, a novo istraživajne pokazuje da je trećina vrsta lemura kritično ugrožena uglavnom zbog krčenja šuma i lova na Madagaskaru.
Visocani.ba/Visoko.co.ba/federalna.ba
