Izgleda da je u ovom vijeku nepristojno prirodno stariti, pa su hijaluronski fileri, mezoterapijski kokteli, kolagen, hemijski pilinzi, dio poduže liste nehirurških estetskih intervencija koje mogu da poboljšaju izgled, redukuju bore i produže mladost. I sve bi to bilo u redu kada bi ove metode bile apsolutno bezopasne i kada bi ih uvijek izvodile dovoljno stručne osobe. Međutim, kako nije tako, dolazi se do suprotnosti – umjesto da nas uljepšaju, loše izvedene estetske procedure mogu da nam ugroze fizički izgled, ali i zdravlje. Zato svako treba da ima na umu kakve rizike nose estetske metode, ali i da se obavijesti o mogućim neželjenim posljedicama prije upuštanja u ovaj vid avanture.
U primjeni su najčešće hijaluronski fileri, medicinsko sredstvo u obliku specifičnog gela, čija je osobina da nadoknađuje izgubljen volumen masnog i koštanog tkiva. Ubrizgava se subkutano, na kritičnim mjestima ispod kože. Ovako apliciran licu vraća izgubljeni tonus, čineći ga jedrim i svježim. U zavisnosti od količine ubrizganog hijalurona, mladoliki izgled može da se zadrži dugo. Jedna doza pokriva period od šest mjeseci do godinu i po dana. Ova metoda je naročito dobra za osobe kojima se javljaju prve bore (praktično već sa navršenih 18 godina, pa do 28).
Međutim, zbog nedovoljne stručnosti osobe koja ovu proceduru izvodi i osjetljivosti “primaoci”, može da se dogodi da ne ide baš sve kako se očekuje. Na mjestima aplikacije uglavnom mogu da se jave modrice, hematomi, otoci, ponekad krvarenje, a sve može da bude praćeno i temperaturom, čak i infekcijom. Može da dođe i do nekroze tkiva, kada se na tretiranim mjestima javljaju tamne fleke zbog zaustavljenog protoka krvi. Da se nešto dešava osoba može da prepozna po bijelim linijama koje se javljaju na mjestu gdje je urađena intervencija.
Pored hijaluronskih filera, učestalo se primjenjuje i mezoterapija, i to u cilju podmlađivanja lica i vrata, poboljšanja teksture i zatezanja kože, uklanjanja bora i celulita… Mezoterapija podrazumijeva ubrizgavanje koktela koji treba da pospješe hidrataciju i zategnu kolagenska vlakna. Međutim, stručnjaci naglašavaju da kod primjene mezoterapije nema nikakve individualne pripreme, jer nema ni bolesti. “Liječi se jedino sujeta, zbog čega i jeste van zdravstvene zaštite. Odnosno primjenjuje se u raznim institucijama koje se zovu ‘centri’, ‘studija’, ali uvijek s naglaskom za estetiku”, ističu.
Naravno, ni ova metoda nije potpuno bezopasna ukoliko je loše izvedena. I kod nje su moguće komplikacije, uvijek vezane za mjesto ubrizgavanja određenog sredstva. Može da se javi crvenilo, odnosno upala zbog nepodnošenja ubrizgane supstance. Takođe, ako se ne poštuje procedura kao za svaku drugu injekcionu terapiju, često se javljaju infekcije koje treba da se liječe i sistemskom antibiotskom terapijom. Relativno česte komplikacije su i pigmentacije na mjestu ubrizgavanja. Vrlo ozbiljna loša posljedica je hronična upala sa netuberkuloznom mikobakterijom uz stvaranje granulacije, odnosno zadebljanje i gnojenja. U takvim okolnostima je za liječenje, pored antibiotika, neophodna i primjena sistemskih kortikosteroida. Jasno je da nabrojanih komplikacija ne bi bilo kada bi mezoterapiju obavljali isključivo obučeni dermatolozi s kvalitetnom opremom. Ubrizgavanje kolagena takođe je veoma rašireno u estetskoj praksi. Riječ je o prirodnom proteinu prisutnom u koži, kostima i mišićima, koji se tokom života razgrađuje i smanjuje. Za potrebe nadoknađivanja dobijen je bioinženjeringom, ali “nastaje” i na druge načine. Kolagen u injekcionom obliku se ubrizgava radi uvećanja usana, popunjavanja bora ili korigovanja nepravilnosti kontura lica. Prije ubrizgavanja lokalno se daje anestetik. Međutim, efekat njegovog djelovanja je vrlo kratkotrajan. Najčešće traje desetak mjeseci, dok se kolagen ne apsorbuje.
I ovdje mogu da se jave neželjena dejstva u vidu crvenila i svraba koji su prolaznog karaktera. Nekada reakcije preosjetljivosti mogu biti ozbiljnije, a ispoljavaju se u vidu crvenila, otoka i bolnosti kolagenom zahvaćenog mjesta. Vrlo ozbiljnu komplikaciju predstavlja kasnija sekrecija na mjestima uboda i stvaranje fistula, odnosno otvorenih ranica. Ukoliko se tako nešto dogodi potrebno je dugotrajno liječenje, poslije kojeg ostaju ožiljci.
Visocani.ba/Visoko.co.ba/nezavisne.com