VIJESTI

Odlazak radnika iz Visokog se nastavlja: 10.511 Visočana “ima posao” od 26.042 radno sposobnih stanovnika u gradu

Piše: Naim K. // Visoko.co.ba

Prema posljednjim podacima iz dokumenta „Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH 2022.“, Visoko je sredinom prošle godine imalo 26.042 radno sposobnih stanovnika. Istovremeno, prema nezvaničnim procjenama, u Visokom je živjelo 38.456 stanovnika.

Od tih više od 26.000 radno sposobnih stanovnika, u Visokom je u prosjeku tijekom 2022. godine njih bilo zaposleno 10.511.

To znači da je stopa zaposlenosti u Visokom bila 40,4 posto. Stopa zaposlenosti se računa u odnosu na radno sposobno stanovništvo, a predstavlja procenat onih koji rade u odnosu na one koji mogu da rade.

Odlazak stanovništva, a posebno mladih i radno sposobnih, gorući je problem u cijeloj BiH, pa tako i u Visokom.

Pretpostavlja se da će se trend iseljavanja stanovništva nastaviti i u idućim godinama, i to pojačanim intenzitetom zbog olakšavanja procedura za imigraciju u druge zemlje te zbog potrebe razvijenih europskih zemalja za radnom snagom.

Neke kompanije u Visokom, zbog nedostatka radne snage, počele su “uvoziti” radnike, čak iz Bangladeša i Nepala, dok radnici iz Visokog svaki dan odlaze jer su plaće koje im poslodavci ovdje nude nedovoljne za preživjeti mjesec ili uopće ne mogu pronaći posao.

Promatrajući podatke iz drugih općina unutar Zeničko-dobojskog kantona, grad Visoko se nalazi na četvrtom mjestu po stopi zaposlenosti, a ispred se nalaze Doboj-Jug (54,6%), Tešanj (45,2%) i Usora (44,5%). Najnižu stopu zaposlenosti u ZDK ima grad Zavidovići (19,6%).

Ovi podaci ukazuju na različite socioekonomske prilike i izazove u različitim općinama.

Stopa zaposlenosti je jedan od ključnih indikatora razvoja i blagostanja jedne zajednice, jer odražava nivo ekonomske aktivnosti, produktivnosti i prihoda stanovništva.

Povećanje stope zaposlenosti mora biti jedan od glavnih ciljeva ekonomske politike kako lokalne vlasti u Visokom, tako i onih sa viših nivoa unutar Bosne i Hercegovine, jer doprinosi rastu bruto domaćeg proizvoda, smanjenju siromaštva i nejednakosti, poboljšanju kvaliteta života i socijalne kohezije.

Naim K. // Visoko.co.ba

NAJNOVIJE

Na Vrh