Stećci – spomenici jednog vremena, komunikacijski simboli ne samo između Boga i mrtvih nego, možda još i više, između Boga i živih. Već stoljećima svojim suživotom sa prirodom svjedoče rađanju i umiranju članova jednog društva, njihovoj kulturi, tradiciji, historiji, jednostavno njihovom životu.
Takva bogata svjedočanstva uklesana u nadgrobne spomenike kriju i nekropole sa stećcima na području općine Vareš. Ove nekropole sadrže nadgrobnike iz dužeg perioda historije BiH, a na području ove općine u 16 naseljenih mjesta evidentirane su 22 nekropole, sa ukupno 314 stećaka (17 ploča, 191 sanduk, 100 sljemenjaka i 6 amorfnih stećaka).
Kameni spavači svjedoci jednog vremena
Iako su stećci često postavljani pored naselja i srednjovjekovnih utvrđenih gradova, ostaje nejasno kako to da ih nema oko banskih i kraljevskih rezidencija. Takav je slučaj i sa kraljevskim gradom Bobovac, no s druge strane nalazi se veliki broj nekropola srednjovjekovne Bosne na području općine Vareš, koja je i u blizini Bobovca.
Pored brojnih nekropola, dvije se izdvajaju i proglašene suu nacionalnim spomenicima BiH, a riječ je o nekropoli sa stećcima i starim nišanima u naselju Budoželje i nekropola sa stećcima na lokalitetu Lipa, Stupni Do.
U ovim nekropolama nalazi se više od 80, odnosno više od 60 stećaka koji svjedoče jednom vremenu i običajima. Osim u ova dva naselja stećke je moguće pronaći i u selima Radonjići, Pajtov Han, Kadarići, Dabravine, Brda, Striježevo i Kokoščići. “Nekropole u Varešu čine ploče, sanduci, sljemenjaci i amorfni stećci. Većina njih na ovim područjima je izrađena od lokalnog kamena. Određen broj stećaka ukrašavaju realistička ili simbolička obilježja, predstava čovjeka i životinje, životinje i mjeseca, ruke s mačem i dva polumjeseca”, izjavio je voditelj Turist info centra u Varešu i historičar Almir Čikmiš.
Kada je riječ o samim stećcima, njihova zanimljivost se ogleda u tome što religiozne crte stećaka nisu dominantne, niti su konfesionalne obojene tako da bi ukazivale na njihovu isključivu pripadnost nekom od varijeteta kršćanstva.
„Stećci koji označavaju grobove vjernika Crkve bosanske svojim načinom izrade, umjetničkom dekoracijom, kao i tekstualnim i epigrafskim referencama, o tome neosporno svjedoče, predstavljajući dio velike teme umiranja koja je tako snažno zaokupljala srednjovjekovnoga čovjeka i na istoku i na zapadu. Stećci se isto tako mogu razumjeti i kao pokazatelj umjetničkog ukusa i moralnih shvaćanja širih slojeva konfesionalno različitog stanovništva, upravo preko ovih nadgrobnih spomenika najefikasnije privedenog u umjetničko i duhovno ozračje zrelog srednjovjekovlja“, pojašnjavao je pokojni prof. dr. Dubravko Lovrenović.
Bogata historija danas samo u sjećanju
U periodu od 13. stoljeća prije nove ere do dolaska Rimljana, devete godine nove ere, današnji Vareš naseljavalo je ilirsko pleme Desitijata. Izgradnja raskošnih i bogato opremljenih bazilika u susjednoj općini Breza i selu Dabravine kod Vareša govori da su dolina Stavnje i ovaj kraj imali ulogu snažnog kulturnog i političkog centra. O bogatoj historiji Vareša svjedoče i podaci da se na tom području nalazi osam registriranih nacionalnih spomenika.
Visoko.co.ba/Hatidža Hodžić
