Odgovornosti za socijalnu zaštitu u FBiH, prema Ustavu BiH, podijeljene su između entiteta FBiH i kantona, dok je u stvarnosti znatna odgovornost za socijalnu zaštitu prebačena na općine i gradove.
Izuzev dijela kojeg općine i gradovi mogu sami urediti u skladu sa svojim mogućnostima, oni moraju sufinansirati ili finansirati prava iz socijalne zaštite prema podjeli koja je načinjena u kantonalnom Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštita porodice sa djecom.
Znatno poboljšanje socio – ekonomskog statusa je nastupilo stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom kojim je definisano novčana pomoć ženi-majci koja nije u radnom odnosu i ženi –majci u radnom odnosu dok odsustvuje sa posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta u iznosu od 1000,00 KM mjesečno.
Pravo na naknadu umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu u prošloj godini koristilo je 179 žena. Pravo na novčanu pomoć ženi-majci koja nije u radnom odnosu koja se ostvaruje u iznosu od 1000,00 KM ostvarilo je 188 korisnica, saznaje portal Visoko.co.ba.
Nezaposlenim porodiljama isplaćivala se jednokratna pomoć u iznosu od 150,00 KM, zatim jednokratna novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta u iznosu od 128,70 KM, kao i pravo na pomoć u prehrani djeteta u periodu do 6 mjeseci u mjesečnom iznosu od 85,80 KM do 01.09.2022. godine.
U prošloj godini predmetna prava je koristilo 58 žena.
Na osnovu Odluke grada Visoko o ostvarivanju prava iz socijalne zaštite na području grada Visoko, nezaposlenim porodiljama se isplaćuje jednokratna novčana pomoć u iznosu od 300,00 KM. U 2022. godini navedeno pravo koristilo je 75 nezaposlenih porodilja.
Naim K. / Visoko.co.ba
