Kroz život i djelo pokazati da prava borba ne poznaje granice, borba za istinu, borba bez straha, riječi koje donose snagu i mir, a prava snaga nije u oružju, već u odbrani onoga što je ispravno. Zaim Muzaferija.
Već 21. godinu, manifestacija Dani Zaima Muzaferije uspješno nastavlja svoju tradiciju kao jedna od najznačajnijih kulturnih dešavanja u Bosni i Hercegovini. Ona pruža publici vrhunske kulturne sadržaje, a ove godine bile su to tri predstave, izložba, dokumentarni film i koncert visočkih bendova.
“Ova manifestacija ima iznimnu važnost za kulturu uopće, ali u gradu Visokom je ona najznačajnija u toku jedne godine, a Boga mi s obzirom na to da smo već u kontinuitetu prisutni 21 godinu, u tih 21 godinu smo praktički ugostili sve najbolje što ova Bosna i Hercegovina ima u pogledu kulture, mislim na teatarsku, filmsku i likovnu umjetnost”, govori Rasim Kadić – predsjednik Udruženja “Ars Tragovi”.
Likovne izložbe zauzimaju posebno mjesto u programu. Izložba Mensura Verlaševića privukla je posebnu pažnju otvorivši festival. Kroz svoju bogatu umjetničku karijeru, stvorio je niz djela koja govore o dubokom razumijevanju ljudske prirode, života i svijeta oko nas.
“Izuzetna mi je čast da ove godine ja kao likovni umjetnik predstavljam svoju retrospektivu na proslavi Dana Zaima Muzaferije, čovjeka naše glume bosanskohercegovačke, ali u stvari u to vrijeme i jugoslavenske, i za to sam izuzetno zadovoljan i sretan. Ova moja retrospektivna izložba obuhvata, ja sam u nazivu rekao 50 plus godina, dakle nije to mali period, nije to tek tako jednostavno bilo tih 50 plus godina biti ovo što jesam, odnosno akademski slikar, umjetnik koji živi taj život”, rekao je Mensur Verlašević.
Na ovogodišnjem festivalu, publika je imala priliku gledati Narodno pozorište Mostar sa predstavom „Perzeide“, Bosansko narodno pozorište Zenica sa dramom „Siročad“, te visočki teatar Total i predstavu „Audijencija“. Sve predstave su donijele snažne emotivne poruke i realistične postavke, odražavajući kompleksnost ljudskih odnosa i društvenih izazova.
“Možemo reći da je ovo jedna od manifestacija koja je značajna za cijelu Bosnu i Hercegovinu, jer mi ne gledamo granice ovoga grada, mi gledamo umjetnost u najširem smislu riječi”, dodao je Kadić.
I sve ovo, još jednom, naglašava lik Muzaferije. Drugi su njegov karakter i prije naglašavali – karakter u kojem se ocrtava čovječnost, dobrota i poštenje. Odrastao je u vrijeme velikih društvenih turbulencija, još kao mlad pogođen nepravdom i nejednakošću. On je ideje humanizma plasirao kroz umjetnost. Tokom rata u Bosni i Hercegovini pisao je dnevnik i poeme o ratu koje je recitovao širom svijeta. Od preko stotinu filmskih i televizijskih projekata, bh. publika ga pamti po Savršenom krugu, Ovo malo duše, Kuduzu, Bici na Neretvi.
Visoko.co.ba/federalna.ba/Fatima Smajović
