U Visokom i danas postoji ulica koja nosi naziv Jevrejska, a dobila je ime po sinagogi koja je tu bila. Bosanski Jevreji sinagogu su nazivali hram, templ ili kal, a služila je ne samo kao bogomolja nego i kao društveni centar i škola. Vjerski obredi Jevreja u Visokom u početku su se obavljali u jednoj privatnoj kući, ali ubrzo se javila potreba za izgradnjom sinagoge. Godine 1883. položen je kamen temeljac, čemu su prisustvovali nadrabin Bosne i Hercegovine Leon Finci i travnički rabin Avraham Abinun, a posvećenje hrama/sinagoge obavljeno je 1886. Prvi hazan (službenik sinagoge koji provodi liturgijski dio bogoslužja i pjeva) i gabaj (glavni administrator jevrejske općine) bio je Bohor Maestro. Kasniji rabini bili su iz porodice Romano i Altarac, a posljednji rabin u Visokom bio je Majer Kasorla, porijeklom Makedonac.
Sinagoga je bila sagrađena od kamena i opeke s visokim stropovima, nije imala nikakvih ukrasa, vanjskih ni unutrašnjih, a zidovi su bili ožbukani i reljefni, sefardske roza boje. Pročelje sinagoge nalazilo se u dvorištu koje je okruživalo ovaj sakralni objekat, a stražnja strana bila je okrenuta prema ulici. Za vrijeme II. svjetskog rata vojska nacističke Njemačke koristila je sinagogu kao konjušnicu. Tokom rata sinagoga nije porušena, ali je bila jako oštećena od bombardiranja.
Nakon II. svjetskog rata Židovska općina Zagreb prodala je oštećenu sinagogu zajedno s rabinovom kućom i ostalim pratećim objektima jednoj visočkoj porodici.
Danas se s poštovanjem sjećamo i bivših učenika Franjevačke klasične gimnazije te njihovih obitelji, kao i profesora Avrama Demaja, koji su stradali u holokaustu.
Avram Demajo (1905–1945) bio je inženjer kemije. Rodio se u Beogradu 27. maja 1905. od oca Menahema, limara po zanimanju, i majke Lee. Iako je imao talenta za umjetnost, ipak je završio studij metalurgije u Dresdenu, a zatim je došao u Visoko raditi kao profesor kemije u Kožarskoj školi, a u Franjevačkoj gimnaziji od 1930. do 1938. predavao je kemiju i crtanje, a povremeno i njemački jezik, matematiku i pisanje. Zbog svoga profesorskog rada i rada kao scenografa u kulturno-prosvjetnim društvima bio je veoma cijenjen. Kao amaterski umjetnik prof. Demajo je oslikao više od trideset kazališnih scenografija za predstave koje su odnesene dolaskom Nijemaca u Visoko 1941. U jesen 1941. prof. Demajo zajedno sa svojom suprugom Sarikom Danon odveden je u zloglasni logor Jasenovac, gdje je stradao u posljednjem proboju logoraša 1945. godine.
Također, možete pogledati i dva priloga vezana za nekadašnju jevrejsku zajednicu u Visokom i obilježavanje sjećanja na stradale Židove iz 2020. godine.
Visoko.co.ba/FKG/Neven K.
