U Visokom je u organizaciji neformalne grupe građana realizovan projekat pod nazivom “Lideri pomirenja”, koji je na jednom mjestu okupio 30-učesnika iz nekoliko bh. gradova. U pitanju je projekat koji je nastao u oktobru 2021. godine, kada je putem javnog poziva odlučeno da se napravi višednevna aktivnost koja će se održati u Visokom, a kroz iskustvo stečeno učešćem u ranijim projektima.
Odlučeno je da se okupe mladi iz 10 različitih zajednica, a ciljano su izabrane zajednice u kojima postoji jednonacionalno stanovništvo kao većina, pa su tako učesnici došli iz Banja Luke, Livna i Visokog, kao i zajednice u kojima živi dvonacionalna struktura stanovništva kao što su Travnik, Vitez, Kiseljak, Jajce i Mostar, dok učesnici iz Trebinja i Stoca nažalost nisu mogli da se odazovu pozivu. Cilj projekta je bio da se kroz različite segmente koji su bitni za pomirenje, odnosno pomirenje sa činjenicama, prihvatanje činjenica, objektivnih stvari i prihvatanje istine, potakne upoznavanje i međusobna saradnja mladih, te kroz različite programe, koji uključuju i simbiozu religije i objektivizma, radi na buđenju svijesti kod mladih ljudi sa namjerom da i sami postanu “lideri pomirenja”, koji će to promovisati u svojim lokalnim zajednicama.
“Ono što je najvažnije jeste da smo kroz projekat imali komunikaciju i razgovor te se na taj način upoznali kako bismo ostvarili saradnju. Išli smo temeljito u samom početku te smo za prvog predavača, koji je učesnicima razbio sliku o pomirenju koju su oni do tada imali, pozvali dr. Srđana Puhala. On je sa objektivne strane dao pogled objektivizma na pomirenje i šta je ustvari bitnost činjenica kojih se treba držati ako zaista želimo da imamo pomirenje. Nakon toga smo imali predavanje o predrasudama i koliko ustvari one i narativi koje mi imamo od strane naših roditelja utiču na samo pomirenje i procese pomirenja. Kroz obilazak vjerskih objekata smo mnogo doprinijeli shvatanju koliko to sve nije toliko različito i koliko treba da vršimo međusobnu saradnju kako bi uspjeli da prevaziđemo konflikte koji nam se dešavaju”, istakao je Adi Zahirović, koordinator projekta u Visokom.
POSJETA VJERSKIM OBJEKTIMA
Učesnici projekta su pored održanih radionica, posjetili četiri vjerska objekta u Visokom, Tabhansku džamiju, Franjevački samostan sv. Bonaventure i Hram sv. Prokopija (koji su nacionalni spomenici BiH) te Bijelu džamiju, dok je upriličena i posjeta Muzeju ratnog djetinjstva u Sarajevu, što je u suštini bila ciljana posjeta kako bi se kroz priče pokazala bitnost osjećaja.
“Meni je bilo veoma pozitivno kada su se poslije posjete džamijama, pripadnici drugih konfesija izjasnili da nisu prije bili u džamiji. Pogotovo se to odnosi na pripadnike iz Banja Luke, koji su nam rekli da će nakon povratka kući posjetiti i Ferhadija džamiju u svom gradu te da im je ovo bila motivacija da oni ustvari mogu ući u džamiju i da vide šta je ona kao vjerski objekat. Tako da je to jedno od dostignuća koje se nama na projektu ostvarilo, da neko ima potrebu da upozna vjerske objekte i u svojoj zajednici. Sa druge strane, učesnici su imali zaista pozitivne dojmove iz Visokog, a mi smo nekako gledali da imamo stalno popunjen program, predavanja, smjenu različitih edukatora, a učesnike smo uspjeli odvesti i u park Ravne i kompleks tunela Ravne. Na taj način smo im htjeli prikazati i ostale segmente Visokog”, rekao je Zahirović.
BROJNA PREDAVANJA ODRŽANA U DRUŠTVENOM CENTRU
“Puno je, nažalost, u medijima i svakodnevnom životu, onih koji uznemiravaju nas, najobičnije ljude, i sa političkog i sa nekog drugog aspekta, tako da mi je bilo osvježenje da jedna grupa mladih ljudi ovdje u Visokom promišlja, razmišlja o pomirenju, jer nama, zaista, treba mir. Razgovarali smo o tome da li religija može da dovede do pomirenja i reakcija učesnika je bila pozitivna. Pronalazimo zajedničke momente, gdje se možemo usaglasiti da je mir moguć”, rekao je nakon izlaganja jedan od predavača na radionicama, prof. Haris Gorak.
Učesnici projekta koji su stigli iz drugih gradova BiH bili su smješteni u Franjevačkom samostanu u Visokom, što je još jedna lijepa slika koja prikazuje multikulturalnost ovog grada, a prema riječima Adija Zahirovića, projekat je ispunio sva očekivanja i iz Visokog je u svijet otišla jedna lijepa poruka da su mladi spremni itekako da rade na miru na našim prostorima.
“Ono što se moglo vidjeti na učesnicima jeste da su mladi zaista spremni na pomirenje i da oni čak ne smatraju potrebu da se ‘mire’, jer oni nisu ni imali priliku da budu u konfliktu. Nekako su ih previše narativi u njihovim porodicama i zajednicama ograničili da stvaraju nova druženja, tako da bih prije rekao da su mladi spremni da mijenjaju stvari, da mijenjaju narative u svojoj porodici, ako već ne u starijim generacijama onda u mlađim koje tek trebaju da dođu. Mislim da veliki broj mladih, posebno učesnici koji su bili na projektu su spremni da prihvate različitost i Bosnu i Hercegovinu onakvu kakva jeste, ustvari da to bude država koja je multietnična, multinacionalna i kao takva daje jedan jedinstven primjer u svijetu o suživotu. Mislim da smo se uvjerili da sve ovo što mediji prezentuju je jedna politika koja zaista ne predstavlja pravo stanje u našoj zemlji”, poručio je Adi Zahirović te izrazio nadu da će Visoko i u budućnosti imati priliku da organizuje slične projekte.
“Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a”.
Visoko.co.ba/Neven K.
