Znate li šta je tkalački razboj/stan? Alisa Mujkanović najmlađa je čuvarica jednog od najstarijih zanata u Bosni i Hercegovini. Ona na Expo 2020 Dubai ovih dana za posjetioce našeg paviljona priča jednu od najljepših priča, priču o vremenu kad su se djevojačka ruha spremala na tkalačkim stanovima, polako i brižljivo „haljine“ su se pripremale i u seharu ostavljale do vremena kad je djevojka trebala da se uda.
U vrijeme kad su se djevojačka ruha spremala ručno nije bilo domaćinstva bez tkalačkog razboja ili stana; žene su u to vrijeme izrađivale platna od pamuka, lana, beza; od košulja i haljina do posteljine i ukrasnih predmeta za domaćinstvo, a poslije to vezom ukrašavale. Žene su na ovaj način na svojim sijelima vezle i družile se; majke, sestre, tetke i prijateljice pripremale su ruho za mladenke koje bi se udale i nosile to sa sobom.
Sjećate li se vremena kad se odjeća nasljeđivala; od najstarijeg djeteta do najmlađeg? Balašević je o tome pjesmu napisao – kad je bio dječak sve je od brata nasljeđivao i kad je brat imao djevojku, njemu se svidjela, pa se djetinji ponadao kad bratu okraća da će njemu pripasti.
Alisa Mujkanović osnivačica obrta Bogda radi isključivo s prirodnim materijalima; vuna, pamuk svila i lan. Vuna dominira zato što je Bosna i Hercegovina bogata stočarstvom i velikim brojem ovaca, ali nažalost ta sirovina nije najbolje iskorištena, a dosta toga se i baca. Vunu ne možete zapaliti, pa je u dosta slučajeva jednostavno pokopaju u zemlju dok ne istruhne. Vuna od svih prirodnih materijala ima najbolje specifikacije, termoizolator je i ima sposobnost da vas zimi grije, a ljeti održava vašu tjelesnu temperaturu jednakom i uopće vam ne bude toplo ukoliko je nosite ljeti. Osim toga ne upija prljavštinu u sebe nego je izbacuje na površinu jer ima tu sposobnost da sama sebe čisti. Dok pamuk upija sve i zadržava.
Alisa se tkanjem počela baviti prije osam godina, kad je napustila posao koji je njen život činio stresnim. Kaže naučila je od majke sve što danas zna i sretna je što radi ono što voli i što je opušta. „Zaljubila sam se u ovaj zanat i mogućnost da radim ono što volim, a danas je to rijetkost.“
Pitali smo Alisu, izumire li ovaj zanat, na što nam je kazala da ima udruženja koja njeguju ovaj zanat, ali da to uglavnom rade žene srednjih godina koje su naslijedile znanje od svojih majki i nana.
Alisa ovaj zanat radi iz ljubavi i želja joj je kaže da što više mladih educira o važnosti i potencijalu tkanja kao zanata, ali i generalno ručnog rada kao što je pletenje, heklanje, filcanje i vez.
„Spektar ovog zanata je toliko širok da možete da kombinujete različite mustre, dezene materijale i da probudite svu kreativnost u sebi, a djeluje i terapeutski na vas jer dosta opušta, a mislim da je to jako važno u današnje vrijeme jer se vodi jako brz tempo života.“
Predstavljati BiH na Expo-u velika čast i prilika
„Sama prilika da učestvujem i predstavljam bh. zanat i kulturno nasljeđe naše države na EXPO je za mene velika čast i nevjerovatna prilika da se pokaže šta BiH može da ponudi svijetu, a može dosta toga. Od prirodnih ljepota do industrije i naravno kulturno – historijskog dijela, biti dio ovako nečeg velikog je nevjerovatno i drago mi je što sam dio ove priče. Kroz ove dane koliko tkam na našem paviljon mogu da kažem da su ljudi jako zainteresovani i da mi postavljaju dosta zanimljivih pitanja na koja pokušavam da odgovorim najbolje što znam, kako bih im približila važnost zanata, a i same vune i njenog potencijala.”
“Drago mi je što su djeca ta koja najviše žele da čuju o tome, pa čak i da probaju kako se to radi. Moram reći da uživam punim plućima ove dane na Expo-u i da sam dosta toga vidjela i naučila.“
Visoko.co.ba/Adnan Delić FB/Neven K.
