Kafa je već decenijama nezaobilazan dio ugostiteljske ponude u Visokom, a mnogima je i najdraži ritual u danu. Ispijanje ovog crnog napitka nije samo navika, već prilika za odmor, druženje, poslovne dogovore i rješavanje svakodnevnih problema.
Iako se kafa u mnogim visočkim kafićima može popiti za 1,5 KM, na pojedinim mjestima cijena doseže i 3 KM. Ugostitelj Alen Burić objašnjava da su cijene kafe u ugostiteljstvu slobodne i da svaki objekt određuje cijenu prema vlastitoj poslovnoj strategiji i ciljnoj grupi.
Piše: Naim K. // Visoko.co.ba
„Kada neko želi privući goste kafom, oni će spustiti cijenu, dok oni koji nude raznovrsnu ponudu postavljaju više cijene kako bi smanjili broj gostiju koji dolaze samo na kafu. Tako, recimo, pojedini objekti drže cijenu od 2,5 KM, iako mnogi to smatraju previsokim. Međutim, ugostitelj ima svoju klijentelu koja rado plaća tu cijenu,“ ističe Burić.
Međutim, rast cijena sirove kafe na globalnom tržištu direktno utječe i na cijene u domaćim kafićima. Prema Burićevim riječima, troškovi za kafu koja se koristi u espresso aparatima porasli su između 20 i 40 procenata, a od jednog kilograma kafe može se pripremiti 110 do 120 kafa.
Ako se rast cijena kafe nastavi, visočki ugostitelji mogli bi već početkom sljedeće godine prilagoditi svoje cjenovnike, što će dodatno opteretiti ljubitelje ovog pića. Cijene bi tako mogle doseći nove rekorde, što je za građane još jedan znak inflacije koja pogađa i najčešće potrošačke navike.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, od početka godine po glavi stanovnika popijeno je čak 5,5 kilograma kafe, dok je ukupna vrijednost uvezene kafe premašila 140 miliona KM.
Piše: Naim K. // Visoko.co.ba
