Bosna i Hercegovina ima jedan od najgorih učinaka u pogledu zaštite okoliša u Europi, a trenutni podaci međunarodnih institucija i organizacija ukazuju da se godinama gorući problemi ne rješavaju.
I dok još velika većina stanovnika Visokog ne shvata ozbiljno uticaj kvalitete zraka po zdravlje, činjenica je da se Visočanke i Visočani posljednjih mjesec dana truju smogom i “nezdravim, vrlo nezdravim, pa čak i opasnim zrakom”!
Podaci o prosječnoj visini indeksa kvaliteta zraka na dnevnoj osnovi za posljednjih 30 dana su zastrašujući.
Naime, stanovnici Visokog su samo tri dana u periodu od 17. januara do 17. februara udisali “čist zrak” a sve ostale dane on je bio nezdrav ili vrlo nezdrav po zdravlje.
Također, ništa nije bolji kvalitet zraka ni posljednjih sedam dana, kao što možete vidjeti na narednoj tabeli:
Nažalost, izrazito je povećana i koncentracija lebdećih čestica (PM10) tokom prethodnih 30 dana.
Naime, ove lebdeće čestice ili zagađenje česticama uključuje prašinu, prljavštinu, čađ i dim. Lebdeće čestice stvaraju izvori poput gradilišta, neasfaltiranih puteva i požara, kao i hemijske reakcije u atmosferi.
PM10 je oznaka za lebdeće čestice promjera manjeg od 10 mikrona u prečniku i predstavljaju najveći rizik jer se mogu uvući dublje u pluća.
Postoji mnogo dokaza da dugotrajna izloženost PM povećava smrtnost i broj oboljelih od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.
Zagađen zrak, posebno PM česticama, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) također je klasificirala kao kancerogen za ljude (kancerogena skupina 1) i uzrokuje rak pluća. Postoje neki eksperimentalni dokazi da ultrafine čestice također mogu proći kroz pluća u krvotok.
Nažalost, mnogi stanovnici Visokog i dalje ignorišu ovaj dugogodišnji problem, a nerijetko i “ismijavaju” one koji skreću pažnju na zabrinjavajuće podatke sa mjerne stanice u gradu koja mjeri kvalitet zraka.
Prema riječima stručnjaka, ljudi imaju različite zdravstvene posljedice od izlaganja zagađenom zraka. One se mogu podijeliti na kratkoročne i dugoročne.
Kratkoročne posljedice, koje su privremene, uključuju bolesti poput upale pluća ili bronhitisa. One također uključuju nelagodu poput iritacije nosa, grla, očiju ili kože. Zagađen zrak također može uzrokovati glavobolju, vrtoglavicu i mučninu. Loši mirisi koje proizvode fabrike, smeće ili kanalizacioni sistemi također se smatraju zagađenim zrakom. Ovi mirisi su manje ozbiljni, ali i dalje neugodni.
Dugoročne posljedice zagađenog zraka mogu trajati godinama ili tokom cijelog života. One čak mogu dovesti do smrti osobe. Dugoročne posljedice od zagađenog zraka uključuju bolesti srca, rak pluća i respiratorne bolesti poput emfizema. Zagađen zrak također može dugoročno oštetiti živce, mozak, bubrege, jetru i druge organe ljudi. Neki naučnici sumnjaju da zagađivači zraka uzrokuju i urođene nedostatke.
Za kraj ostaje činjenica koju niko ne može osporiti:
Visočani se truju smogom i nezdravim zrakom iz godine u godinu!
Rješenje ovog problema mora se pronaći u što kraćem vremenskom periodu.
N. Kavazić / Visoko.co.ba
