Cilj je skidanje društva sa infuzije

1. Ukinuti kladionice, odnosno ukazivati na zlo koje rovari u čaršiji.
2. Kupovati domaće, mada zvuči kao otrcana fraza.
3. Dizati svijest o potrebi poštenog i marljivog rada uporedo kroz objektivniji i ozbiljniji pristup obrazovanja, suzbijanje nepotizma, te trend otvaranja novih radnih mjesta u proizvodnji, s čime bi se ojačao iole srednji stalež kao okosnica svakog društva. Treće jeste kompleksno, ali ne i neizvodljivo dok se ne uklone gornja dva tumora, maligni i benigni. Cilj skidanje društva sa infuzija.


Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Visocani.ba

2 komentara na “Cilj je skidanje društva sa infuzije

  • seid zimic

    on

    E moj doktore, sve je to tako. “Linija manjeg otpora” je opasna i sveprisutnija bolest. Svi smo podobro odgovorni: porodica, odgojno-obrazovne ustanove, medicina, vjerske ustanove, policija, sudstvo … I td. Samokritka je svedena na minimum, društveno odgovoran i koristan član ili grupa su odavno nepoznanica. Postali smo eksperti za traženje rupa u zakonima. Široke mase /i ja među njima/ opkovala besciljnost i prosti proces pukog vegetiranja. Eto, fudbal kao najvažnija sporedna aktivnost, s vremena na vrijeme pokrene lavinu emocija, te na kraju opet se ta ljepota preobrazi u krajnost /dobro znamo kakvu/. Pa ti budi pametan, neka bitna karika iz lanca samospoznaje je iščezla. Kuda plovi ovaj ummet?

  • Prijatno sam iznenađen da se moje mišljenje našlo u fokusu pažnje na jednom portalu. A već kad se sugrađanin Seid potrudio da i on u vezi ove teme napiše nešto, dobio sam na neki način krila da nešto još dodam onom statusu a evo ovdje:
    Naime, posmatrao sam naše gradove iz vozila i laički došao do jednog šokantnog zaključka, sve i jedna banka je strana u našoj zemlji. I to banke od J. Amerike preko Njemačke, Austrije i Švicarske do banaka iz susjednih država. Auuu. Jesmo li mi to velesila pa šljeglo silne banke u naš vilajet. Jedino se može objasniti time da ogromna hobotnica na taj način siše đe stigne pare, ali i nečiji trud i znoj. Nije teško zaključiti da je bankarski instrument u moderno doba glavni strateški faktor za stavljanje država u podčinjeni (čitaj sluganski) položaj naspram “divova” međunarodne scene. A nije tako davno, doduše, od Kulina bana se zna da su Bošnjaci bili jaki ekonomisti, trgovci, potom dobri radnici, zanatlije, jedan period na Njemačkoj carini se nije ni provjeravala sa svojim žigom Visočka koža itd. Zar se ne može ošalovati jedna lijepa zgrada a potom i više ih sa funkcijom Bosanske banke recimo. Neko će pomenuti Razvojnu, ali bi je odmah ukinuo jer se smuči čovjeku kad čuje razne afere za istu, a može se početi graditi nešto novo, naše, Bosansko, na ispravnim temeljima. Nek bude kamatna stopa i tri puta viša od drugih, ali da se promoviše kao strateški faktor i da svi idu samo u tu banku. Naravno da bi se debeli vratovi iz Evrope i komšiluka digli da to sruše, ako bi svi bili ustrajni da idemo samo u našu banku otišli bi svi oni za dvije godine, a naša moneta bi postala respektabilna čime bi se formirali uslovi za rast privrede. Naravno, treba zapet. Kamo ti mr dr ekomomci, kako ih je(ne sve) opisao akademik Muhamed Filipović, važno je ući u Univerzitet, provrtit se do podne, popit kafu i to je sva mudrost. Kamo plan dvoljetka, petoljetka npr. kada bi svi patrioti ove napaćene države trebali stegnuti kaiš i ići jedinstveno, nepokolobljivo ka jasnom cilju, čega se to bojimo, zar nismo iskusili u ratu najgore. Upravo kako je Tito radio. Mogao je i on ići linijom manjeg otpora, prikloniti se jačem i veži konja gdje ti aga kaže. Još ću pomenuti i uvaženog novinara Senada Avdića, kada je na jednom mjestu pisao, kada je u pitanju borba za biti ili ne biti, u našem slučaju između ostalog za dostojanstvo koje je svetinja kod čovjeka, uortači se i sa crnim vragom ako treba. Ne moramo gledati kao u ozeblo sunce brendirane strateške partnere koji će nas kobajagi braniti, misli se na Tursku i Ameriku, okrenimo se Bugarskoj, Kosovu, Albaniji, Nigeriji, odnosno ondje gdje može biti konkretne fajde.
    Uz napomenu da je ovo ipak laički stav i da može struka da o njemu rekne koliko ima realnog uporišta. Uglavnom ništa bez buđenja koje je uvijek bolno, ali kad se pjeva “junačka se pjesma ori…” onda je i to lahko. Znam jednu školsku koja je brilijantan bila đak, a sada slovi za vrsnog makroekonoma, Visočka, pa ako dođe do nje ovaj tekst prepoznaće se i naravno izvinjavam se ljubaznim bankarskim službenicima svih banaka, nije lično.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Visocani.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Visocani.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.