Zastupnik u Državnom parlamentu Šemsudin Mehmedović u intervjuu za Visoko.co.ba potpuno otvoreno i bez kalkulisanja govori o aktuelnoj temi pripadnosti i raspodjeli javnih prihoda u FBiH, izbornom zakonu, Miloradu Dodiku i tome da li se plaši njegovih prijetnji, korupciji u međunarodnim faktorima odlučivanja u BiH, interesima Rusije u našoj zemlji i NATO putu BiH, uvedenim Američkim sankcijama i budućoj “Crnoj listi”, tužiteljstvu BiH i nasrtajima na ustavno-pravni poredak, ulozi glavnog tužitelja u aktuelnim dešavanjima, predstojećim Općim izborima i svojoj eventualnoj kandidaturi, odnosima unutar SDA kako na državnom nivou tako i u ZDK, Tešnju, Zenici, Zavidovićima, Kaknju, Visokom, hapšenju Fuada Kasumovića, o tome da li će biti novog rata u Bosni i Hercegovini ….
Gospodine Mehmedoviću krenut ćemo od Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH koji je usvojio izmjene i dopune Zakona o pripadnosti javnih prihoda u F BiH kojim je dobrim dijelom ispravljena dugogodišnja nepravda prema industrijskim kantonima, među kojima je i Zeničko-dobojski iz kojeg i Vi dolazite. Ove izmjene su naišle na oštre kritike u Sarajevu i oprezne i umjerene izjave izvan KS. Koji je Vaš stav po ovom pitanju?
Ovo je dugoočekivana odluka od strane Parlamenta F BiH. Ova odluka nije napad na Sarajevski kanton, njegove institucije i privredne resurse, dapače, ovo je istinska demokratska odluka kojom se omogućuje pravedna i poštena raspodjela prihoda kao i ravnomjeran socijalni i ekonomski razvoj svih kantona, pa time i lokalnih jedinica unutar Federacije. Prisjetimo se 2005.godine kada je usvojen ovaj zakon, svjesno smo preferirali Sarajevo jer je to naš glavni grad, da se izgradi i obnovi, i dogovoreno je bilo da to traje bar 5 godina, ali do danas to nije nivelisano, i evo sada je ispravljeno, i ne vidim razloge da se diže buka oko toga. Svi sporni koeficijenti i ponderi su sada ukinuti što znači da će se početi konačno ravnomjernije puniti budžeti kantona koji su godišnje gubili između 200 i 500 miliona maraka. Izmjenama Zakona se Sarajevskom kantonu predviđa oduzimanje na desetine milona konvertibilnih maraka koje su zaradili radnici u javnom sektoru cijele Federacije. Negodovanje najvećeg kantona bi moglo biti donekle i opravdano, jer se nisu pratile već usvojene reforme upravljanja javnim finasijama od 2021.- 2025.godine. Ipak, ovdje moram istaći da je donošenjem ovog Zakona ispravljena nepravda. Poslanici su donijeli adekvatnu odluku u ovom teškom vremenu korone i političkih previranja. Izmjene ovog Zakona će, praktično, omogućiti ostalom dijelu F BiH da ekonomski „prodiše“, jer je dosadašnji Zakon napravio nemjerljivu štetu i administrativnom aparatu, a posebno privredi koja će sada imati mogućnosti bržeg i jasnijeg razvoja.
Izborni zakon i predstojeći izbori su nešto o čemu se u posljednje vrijeme najviše govori. Ovim povodom svjedočimo vrlo agresivnom uplitanju Hrvatske i Srbije u pregovore oko Izbornog zakona BiH. Pitamo Vas, da li će izbora uopšte biti, po Vašem mišljenju, i koliko stranci uopšte znaju i žele da znaju suštinu Izbornog zakona i svih nepravilnosti koje se kriju unutar toga počev od tri člana Predsjedništva, Ostalih, primjeni istih eventualnih izmjena u RS, status Bošnjaka i Srba u kantonima sa hrvatskom većinom…
Svima nam je jasno da pregovore o izmjenama izbornog procesa u Bosni i Hercegovini neprijatelji države koriste kako bi realizirali nezavršene politike u ratu. To znači, davanje većih ingerencija RS-u, “davanje u ruke treći enitiet Hrvatima”, jer to nisu postigli Dejtonskim sporazumom, ali na štetu Bosne. Miješanje, sada već bez političke mimikrije, Hrvatske i Srbije u ovaj proces, a preko satelita iz EU i Amerike samo nam potvrđuje tezu da neko unutar međunarodne zajednice, međunarodni faktori koji nisu prijatelji naše zemlje žele konačnu podjelu države. Nakon toga bi se dva dijela prisajedinila Hrvatskoj i Srbiji i na taj način bi se ostvarili ratni ciljevi i interesi na miran način?! Pregovori podrazumijevaju da se sve strane usaglase. Kako to postići? Bosni i Hercegovini je Dejtonskim sporazumom zagarantovano da je neovisna, suverena i demokratska država sa dva entiteta. Mi već sada na teritoriji, u kantonima sa hrvatskom većinom imamo de facto “Herceg Bosnu” sa svojom elektroprivredom, bolnicama, lovištima, vodozahvatima… Pa zar sada da pristanemo da to i opečatimo de jure Izbornim zakonom? Bosanske snage koje Bosnu vide kao jedinu domovinu ne mogu, niti smiju odustati od građanske opcije ustroja biranja onih koji će predstavljati narod. Što je vise građanskog u Bosni, sve je snažnije i homogenije društvo. Mi smo unutar države u većini etnički Bošnjaci, Srbi i Hrvati, ali na granici sa svojim pasošima mi smo nacionalno Bosanci. To treba podcrtati Palmeru, Sattleru, Eichhorst i ostalim prdstavnicima međunarodne zajednice u pregovorima. Pristrasni stranci, tuđi lobisti i međunarodni političari koji gledaju samo svoju privatnu političku nišu nam ne trebaju. Njima je to još jedan u nizu diplomatskih uspjeha ili neuspjeha, a nama to život znači. Nama trebamo mi, Bosnaci koji će otorenih očiju, uz eksperte, doći do najboljih rješenja, a to je demokratska, slobodna Bosna. Izborni zakon je jedan od najvažnijih zakona nakon Ustava i ne trebamo svakom dati u ruke taj beskompromisni alat za održavanje i čuvanje naše demokratije.
Poprilično smjelo ste u javnom prostoru nedavno spomenuli, citiram, “Korupcija međunarodnih razmjera“ u smislu negiranja genocida u Srebrenici, trošenja poreskog novca građana BiH i uplitanje međunarodnih zvaničnika u kompletan ovaj slučaj. Možete li malo našim čitateljima pojasniti na šta ste konkretno mislili?
Želim ovdje podsjetiti javnost da je Vlada RS angažovala “stručnjaka” Gideona Greifa da izvrši naučnu “samostalnu” ekspertizu dešavanja u Srebrenici za koju se ispostavilo da je lažirana, skupo plaćena novcima poreskih obveznika RS-a, ali i Bosne a uz to umalo njegov rad nije bio nagrađen odlikovanjem koje uručuje predsjednik Njemačke. Za taj ujedinjeni međunarodni zločinački poduhvat za negiranje genocida u Srebrenici su krivi mnogi, te sam pozvao i v.d. glavnog tužioca BiH Milanka Kajganića da pokrene istragu koja će uključivati međunarodne aktere, jer je to međunarodni scenario. Ukoliko to ne uradi biće i sam dio UMZP za negiranje genocida. Slučaj “Greif” je potpuno razgolitio koliko su Vlada RS-a i režim Milorada Dodika spremni da odu daleko u koruputivnim akcijama kako bi se postigli politički ciljevi u interesu projekta “Srbski svet”. Ovo je, dakle, materijalna i politička korupcija međunarodnih razmjera i ona se kao takva mora procesuirati. Srećom na vrijeme smo mnogi ukazali javnosti našoj ali i svjetskoj o kome se radi, i gdje je problem. Njemački Predsjednik je osporio nagradu Greifu, i time se pokazala istina.
Član predsjedništva Milorad Dodik Vam je zaprijetio hapšenjem u slučaju da kročite na tlo RS, Vi ste odmah narednog dana otišli u Doboj i na svom FB Pageu objavili sliku ispred zgrade Opštine Doboja. Bojite li se Milorada Dodika?
Pa, to je apsurdno pitanje! Građanin sam Bosne, živim nekoliko kilometara od Doboja. Doboja u kome sam završio srednje obrazovanje, u kome sam provodio svoju ranu mladost. To je moj grad. Živimo u vremenu kada predsjednici političkih stranaka ne mogu narediti da se nekoga uhapsi. U krajnjem, ja sam državni zastupnik biran kao i on. Dodik je čovjek koji priča, koji provodi Vučićevu politiku i politike Memoranduma I i II SANU i Srpske pravoslavne crkve, ali u tome se nekada pogubi. Koliko god on bio fašisoidan on u svojoj politici ne može biti tako nesuvisao kao državnik da izjavljuje takve nebuloze.
Nedavno sam obišao neke gradove i mjesta u RS sa bh. parlamentarcima gdje su tenzije na visokom nivou. Moramo biti uz obespravljeni narod ma gdje on bio, a oni, građani, moraju imati našu maksimalnu podršku, posebno povratnici u RS. U ovom BH entitetu vlada ambijent straha, i kako reče jedan ugledni profesor, najugroženija grupa ljudi u BiH su upravo Srbi u RS-u. Njih ugrožava njihov lider sa svojom politikom straha i neizvjesnosti.
Sasvim je izvjesno da Rusija ima direktne nacionalne interese u BiH i da koristi situaciju i Dodika i sve ono što Dodik sa Vučićem radi za izgovor da se blokira ili ospori NATO put BiH. Tu je i specifičan odnos Orbana i Vučića koji po Vama ucjenjuju EU i od toga imaju veliku materijalnu korist od novca poreskih obveznika Evropske unije, a sve pod izgovorom da drže pod kontrolom fitilj i bure baruta novih sukoba. Vi o tome javno govorite i ukazujete ne samo na Rusiju nego i druge zemlje koje podržavaju ovakvu antibosansku politiku, a pri tome jasno ističete Zakon o odbrani BiH, tačnije čl.8 gdje jasno stoji opredjeljenost BiH prema članstvu u NATO. To je ono što svako ko iole razumije politiku može da vidi. Međutim, mi Vas pitamo šta se ovdje krije između redova, a o čemu Vi svakodnevno pišete i iznosite stavove u kojima se može svašta naslutiti i pročitati počev od direktnog prozivanja neprijatelja Bosne i Hercegovine do „domaćih izdajnika“.
Ruska politika u BiH je jasna. Oni zdušno podržavaju srpsku ideju „Svi Srbi u jednoj državi“ čime bi se njihovi interesi veoma lako realizovali na Balkanu. Pokušaji državnih udara u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori su samo neki od dokaza koliko ruske obaveštajne službe rovare po Balkanu. Naš stvarni cilj je ulazak u NATO, jer smo mi sa MAP-om već u njegovom predvorju. A sve okolne zemlje su već članice sem Srbije. Nismo nikom prijetnja, ali smo potencijalni plijen država koje su izvršile agresiju i počinile GENOCID I UZP, sa ozbiljnom prijetnjom da isto ponove. Poznato je da i za ulazak u NATO jedna država mora ispuniti određene zahtjeve i kriterije, mi smo uglavnom ispunili to, ali sada mislim da je Nato-u u interesu da Bosna što prije uđe u ovu alijansu. Broje se sati šta će se desiti u Ukrajini koja je lakmus papir za sigurnost cjelokupne Evrope. Vojni ruski pritisci i stalne političke ucjene mogu uticati i na stanje u našoj državi. Sada smo svjedoci da se Hrvatski Predsjednik Milanović, kao članice EU stavio u funkciju ruske politike, jer su interesi Beograda i Zagreba isti. Ne trebamo politički biti paranoični, ali nad Bosnom vrebaju mnogi neprijatelji i sa istoka i sa zapada.
Američka administracija je prvo najavila, a zatim djelimično i provela sankcije u slučaju Milorada Dodika i ATV iz Banja Luke. Najavljuje se proširena nova “Crna lista” na kojoj će biti navodno preko 50 imena. Šta mislite o efektima ovakvih sankcija i kako bi, recimo, ovakve odluke stranaca trebao da prati Glavni tužitelj BiH a koje se tiču korupcije, ometanja djelovanja BH institucija i nasrtaj na ustavno-pravni poredak.
Uvedene sankcije neće doprinijeti nikakvom rješavanju globalnih problema sa kojim se trenutno suočava naša država. Ovdje su neophodni drastični koraci, kao što je smjena određenog broja političara, izuzimanje njihove imovine u državi, i van nje, sankcionisanje putem sudskih odluka. Sve dok pravosudne intitucije ne preuzmu svoju prioritetnu ulogu, a to je zaštita države, i njenog ustavnog poretka, nećemo ništa dobiti ovakvim mjerama. Svjedoci smo rezultata uvedenih blagih sankcija nekim političarima koji su postali još radikalniji, stoga smatram ako neće se ići do kraja ne treba raditi ništa. Ali treba potaknuti domaće pravosuđe i dati mu podršku da radi svoj posao. Time bi riješili mnoge probleme u zemlji.
Pred nama su novi Opšti izbori u Bosni i Hercegovini, redovno ste na listi izborne jedinice „4“ (ZDK/SBK) i redovno osvajate mandate sa značajnim brojem hiljada glasova ova dva kantona za Državni parlament, ali također redovno imate određene „probleme“ i „nesuglasice“ sa vlastitom strankom SDA a vezano za pozicioniranje na listama prije izbora i vrlo često ste targetirani iz Sarajeva kao „problematična“ osoba koja „smeta“ ali koja donosi veliki broj glasova bez obzira koji Vam redni broj na listi dodijele. Pitanje glasi, hoće li Šemsudin Mehmedović krenuti u borbu za još jedan mandat u državnom Parlamentu?
Ovdje moram reći da je politika pravo da se misli svojom glavom i da se ima svoje mišljenje. Mi svi moramo da slijedimo politike i strategije svoje političke stranke. Ali, svako ima svoje taktike, odnosno metode, ima svoje specifičnosti, ja imam i određenu autonomiju unutar stranke, čime ona pokazuje demokratski kapacitet, da podnosi i disonantne tonove u okviru vlastitih politika. SDA ima državotovornu politiku i ja je kontinuirano slijedim preko 30 godina. Možda su samo moji metodi drugačiji od ostalih, nisam kritizer, nego kritikujem što mnogim ne odgovara. Ali, zato sam onaj koji Bosnu nosi u srcu i borim se za nju i sada kao i prije 30 godina. A što se tiče Vašeg pitanja – za mandat se ne bori, mandat se zaslužuje. Zeničko-dobojski kanton je područje gdje sam rođen, a u Srednjobosanskom kantonu sam kao u svojoj kući. Bosna je u srcu i Bosna je moja izborna jedinica, jer kao što sam do sada biran u Parlament BiH i predstavljao građane cijele države i borio se za njihova ljudska i građanska prava, tako će biti i nakon ovih izbora koji se moraju održati po svaku cijenu. Ma gdje bio!
Obzirom da ste iz Lepenice, opština Tešanj, ne možemo završiti ovaj razgovor a da Vas ne pitamo i o aktuelnoj situaciji unutar KO SDA ZDK i vječite borbe, pozicioniranja i lobiranja između Tešnja, Zavidovića, Zenice, Kaknja, Visokog … A ujedno i da nam prokomentarišete hapšenje Fuada Kasumovića gradonačelnika Zenice, nekadašnjrg Vašeg SDA „saborca“.
Dolazim iz Tešnja koji može biti evropski primjer kako jedna mala lokalna zajednica može bombastično ekonomski prosperirati bez ičije podrške, čak i uz određene prepreke koje su se postavljale na putu razvoja. Evo, i ovaj Zakon o kojem smo govorili na početku će ići na ruku mojim Tešnjacima da sa svojim kapitalom koji su stekli idu još brže i još dalje.
Te velike korake i velike ljude – privrednike nisu prepoznali u političkom miljeu ZDK. Iskren da budem nismo ni mi previše trčali za nekim funcijama, nego smo u stalnoj istrajnoj borbi za ekonomski prosperitet. Međutim, ovdje moram istaći da mi iz Tešnja imamo samo jednog ministra u Vladi ZDK. Trend nepravedne raspodjele budžetskih sredstava naročito je bio izražen u ZDK. Mi smo to vidjeli. To je, neću reći za osudu, ali, svakako, nije politički zdravo. Približavaju se izbori koji, opet da kažem, se moraju održati po svaku cijenu, pa ćemo vidjeti. Smatram da Tešnja i Tešnjaka od jeseni treba biti više na svim nivoima vlasti. Evo, na primjer, i gospodinu Kasumoviću se spočitava da je on gradonačelnik Zenice, a nije rođeni Zeničanin. To nema nikakve veze sa zdravom politikom. On je Zlatni ljiljan Bosne, pa gdje god se našao on je borac Bosne. Bio sam u njegovoj koži, i znam kako se osjeća. Njegovo hapšenje je još samo jedna epizoda našeg pravosudnog sistema. Svakako, ono dokazivo je za sudove, a ne za raspravu po medijima.
Pitanje za kraj, hoće li biti rata u BiH gospodine Mehmedoviću?
Jasno je strancima da ako bude rata u Bosni biće im u kući. Zato su se i međunarodni faktori digli na noge kako bi se politička kriza u Bosni riješila. Sa Dodikom, Čovićem, Vučićem, Milanovićem i inim ili bez njih Bosna će opstati i trajati. Poruka za sve neprijatelje domovine – jači smo nego ikada do sada. Svijest o pripadnosti zemlji Bosni nije nikada bila na višem nivou, zato se mi ne bojimo niakvih neprijatelja.
Visoko.co.ba
