Tačno je da je gelato italijanski naziv za sladoled što i većina misli, međutim, oni ih i poistovjećuju ne znajući da zapravo postoje značajne razlike između ove dvije ledene poslastice.
Jedna od razlika je temperatura prilikom posluživanja pa se tako gelato servira topliji nego sladoled te mu je odmah tako tekstura kremastija i brže se topi u ustima čime do izražaja dolaze arome.
Vraćajući se nazad u historiju, važno je istaći da se gelato pojavio za vrijeme reneanse kada je alhemičar Cosimo Ruggieri stvorio prvi njegov okus zvani “fior di latte”, na dvorcu porodice Medici u Firenci.
Sicilijanac Francesco Procopio Cuto učinio je ovu poslasticu dostupnom javnosti kada je otvorio Cafe Le Proscope u Parizu 1686. godine.
Tradicionalni okusi gelata uključuju vaniliju, čokoladu, jagodu, lješnjak, limun, malinu i breskvu. Vremenom su se razvili i moderniji okusi poput ananasa, tiramisua, banane, manga, jogurta, stracciatelle, zabajonea i amarene.
“Postoji nekoliko glavnih razlika između italijanskog gelata i američkog sladoleda. Prva velika razlika su sastojci gelata koji se obično pravi od mlijeka, vrhnja i nekoliko žumanjaka, ovisno o tome koji se okus proizvodi. Sastojci gelata u sicilijanskom stilu uključuju vodu, vrhnje, malo mlijeka i nekoliko žumanjaka. Međutim, američki sladoled uglavnom je jednak u dijelovima teškog vrhnja, punomasnog mlijeka i puno žumanjaka”, naveo je Morgan Morano, izvršni direktor i osnivač Morano Gelato Inc., male kompanije sa sjedištem u Novoj Engleskoj koja proizvodi autentični italijanski gelato.
Kako je dalje pojasnio, razlika između gelata i sladoleda je i ta što je gelato gušći. Dok sladoled može imati 50 posto ili više zraka, gelato ga ima 20 do 30 posto, piše Reader’s Digest.
“Također, postoji još jedna razlika, a to je temperatura prilikom serviranja. Gelato se poslužuje topliji nego sladoled. Toplija temperatura pojačava kremastu teksturu gelata i ističe arome, jer se brže tope u ustima”, dodao je Morano.
Visocani.ba/Visoko.co.ba/klix.ba
